Vjerovanje da će se državnim investicijama ostvariti gospodarski oporavak pokazalo se iluzijom jer su one često bile neefikasne i ne mogu biti temelj održivog modela rasta Hrvatske, koji se treba temeljiti na privatnim investicijama, čiji nedostatak signalizira nepovoljnu poslovnu klimu. U takvim uvjetima neće biti zadovoljavajućeg održivog rasta, izjavio je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić.
Investicije u Hrvatskoj u snažnom su padu već pet godina, kumulativno su se smanjile za 38,3 posto i time su, od svih komponenti BDP-a, najsnažnije pridonijele recesiji, kazao je Vujčić na konferenciji Financiranje ulaganja u Hrvatskoj – Kako Europska investicijska banka (EIB) može pomoći, održanoj u organizaciji HNB-a i EIB-a.
Održivi rast, dodao je Vujčić, ne može se zasnivati na starom modelu, temeljenom na zaduživanju, potrošnji i investicijama u međunarodno nerazmjenjive sektore.
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić kazao je da su na pad investicija u Hrvatskoj ponajviše utjecala niža ulaganja privatnog sektora – 20-ak posto su pale javne, a više od 40 posto privatne investicije.
S obzirom na to da privatne investicije čine oko 50 milijardi kuna, a javne nešto manje od 20 milijardi kuna, jasno je gdje je rješenje za našu krizu, a to je oporavak i rast privatnih investicija. Rastu tih investicija EIB pridonosi time što najveći dio sredstava za Hrvatsku usmjerava u razvoj malog i srednjeg poduzetništva, dok su infrastrukturni projekti manje zastupljeni. Mislim da je to jako dobro jer je multiplikator javnih investicija kudikamo manji od onog privatnih investicija u gospodarstvu, ocijenio je Grčić.
Ministar financija Slavko Linić kao najveće probleme Vlade na početku mandata istaknuo je prezadužen i nedovoljno kapitaliziran privatni sektor. Unatrag 15 mjeseci riješeno je 6.000 zahtjeva u sklopu predstečajnih procesa – Vlada je počela s refinanciranjem svojih potraživanja po osnovi neplaćenih poreza, a krenuli smo i u dokapitalizacije.
U dokapitalizaciju gospodarstva se, dakle, mora uključiti privatni sektor, a da se država u isto vrijeme izvlači iz vlasništva, jer je očito da država nije dobar partner ni u jednom društvu koje je prisutno na tržištu, izjavio je Linić.
Potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco izvijestio je da je EIB u Hrvatskoj 2013. sklopio ugovore o financiranju u visini od 633 milijuna eura, 111 posto više u odnosu na 2012., a ove je godine već odobren 800 milijuna eura vrijedan zajam HBOR-u.
Ubuduće će se EIB u Hrvatskoj, rekao je Scannapieco, fokusirati na projekte koji se sufinanciraju iz strukturnih fondova EU-a, projekte koji za cilj imaju povećanje kvalitete i dostupnosti obrazovanja te enrgetske i projekte energetske učinkovitosti, ali poseban će naglasak biti na poticanju malog i srednjeg poduzetništva – kreditiranjem i garancijskom shemom.
