Dok smo za zimu po svemu znali da bi trebala ali da – neće, proljeće nam u prvih dvadesetak dana prolazi u stilu- malo bi, pa malo ne bi, nikako da se ustali i pokaže u cijelosti čari opjevane u najljepšim stihovima. Taman nas razmazi i primami na ulicu i laganu šetnjicu, a onda se razgoropadi i prikaže tešku ćud, kakvu je predstavila kroz odlazeći tjedan. I, kažu sinoptičari, namjerava isto ili približno tome ponoviti još koji puta…
Baš kako smo i najavili, pratilo nas je minulih sedam dana promjenljivo vrijeme, pri čemu su u srijedu uslijedili nagli pad temperatura i „prolom“ oblaka. Hladna fronta sa sjeverozapada zahvatila je najprije sjeverni Jadran, a onda se proširila put juga i istoka.
[pullquote align=”left”]Baš kako smo i najavili, pratilo nas je minulih sedam dana promjenljivo vrijeme, pri čemu su u srijedu uslijedili nagli pad temperatura i „prolom“ oblaka[/pullquote]U Dalmatinskoj zagori, bilježili su 10 Celzijevih stupnjeva ili čak i niže fibre, što znači da su temperature u odnosu na vrijednosti u istom terminu tijekom utorka pale za desetak stupnjeva. Dan iza, četvrtak, nam je donio buru, najjaču ispod Velebita s orkanskim udarima oko 120 kilometara na sat. Pao je i snijeg uz Jadran, u višim predjelima Biokova.
Petak nam je zato ponudio poprilično sunca, ponovno smo se skinuli u kratke rukave i nabacili na nos „raybanke“, poneki turist kojih je već pozamašna znamenka, našao se u sandalama, na Kolovarima, Punti Bajla i Boriku nastavila se sezona kupanja…
Lumbrele, u posljednjih par mjeseci zasigurno najpopularniji rekvizit i popratni modni detalj, odložili smo pored ulaznih vrata, jer- zatrebat će nam. I to – možda, prognoza je tek prognoza, makar se temeljila na izglednim egzaktnim podacima- u subotu kada se ponegdje uz obalu predviđa- oborinski pljusak. Iako, kratkotrajan.
[pullquote align=”right”]Lumbrele, zasigurno najpopularniji rekvizit i popratni modni detalj za izlazak, u posljednjih par mjeseci, smo odložili pored ulaznih vrata, jer – zatrebat će nam[/pullquote]Međutim, ne i posvuda.
– U subotu bi trebalo biti pretežno sunčano, nakon noći s vjetrom promjenljiva smjera. Tek ponegdje uz malu i umjereno naoblaku, više u drugom dijelu dana. U kotlinama zaleđa je moguć i slab mraz. Puhat će umjereno jugo koje će ponegdje na moru biti pojačano, uz najviše dnevne temperature većinom od 17 do 22 Celzija, tvrdi Rade Popadić iz Crometea.
Nedjelja nam dolazi promjenjiva s izmjenama sunčanih i oblačnih razdoblja. U većini krajeva suho, ali može pasti vrlo malo kiše, a jugo će okrenuti na slabu buru i tramontanu, uz najviše dnevne temperature između 18 i 23 Celzijeva stupnja.
U ponedjeljak i utorak nam slijedi promjenljivo oblačno, uz malu količinu padalina, da bi u srijedu i četvrtak opet uživali u blagodatima vedrine i „’ko ovo može platit’“ uvjetima.
I za kraj teksta, ponešto zanimljivosti koje nam o proljeću i travnju pruža Wikipedija.
[pullquote align=”left”]U subotu bi trebalo biti pretežno sunčano, nakon noći s vjetrom promjenljiva smjera. Tek ponegdje uz malu i umjereno naoblaku, više u drugom dijelu dana[/pullquote]Proljeće na sjevernoj polutki traje dio ožujka (od 21.), travanj, svibanj i dio lipnja (do 21.), a na južnoj Zemljinoj polutki dio rujna, cijeli listopad, studeni i dio prosinca. Na prvi dan proljeća dan i noć jednako traju (proljetna ravnodnevica). Na južnoj Zemljinoj polutki, proljeće generalno počinje 1. rujna, a završava 30. studenoga.
Postoje tri razdoblja kroz proljeće: pretproljeće počinje u vrijeme pojavljivanja proljetnica, često zvanih “vjesnici proljeća”; rano proljeće razdoblje je kad se pojavljuju cvjetovi i listići na drveću, a pravo proljeće razdoblje je u kojem lista mnoštvo listopadnog drveća. Najpoznatiji vjesnici proljeća su kockavica, šumarica, podlijesak (šafran), visibaba i jaglac.
U starom se Rimu prvi dan proljeća slavio kao početak jedne nove godine, a davno prije Rimljana, Kelti su slavili prvi dan proljeća kao uskrsnuće Sunca. Proljeće je za mnoge imalo značenje buđenja, stvaranja i rađanja nečeg novoga. Dobar primjer za to je popularna građevina Stonehenge, koji je konstruiran na jedinstven način, pa se tako u zoru prvog dana proljeća Sunce izdiže točno iznad menhira.
Hrvatsko ime za travanj dolazi iz riječi – trava. U slovenskom jeziku tradicionalni naziv za travanj glasi mali traven, a za svibanj veliki traven, baš kao u nekim HR krajevima, uz stari pučki naziv jurjevščak (po blagdanu sv. Jurja, 23. travnja).