Danas katolički puk slavi Cvjetnicu ili Nedjelju Muke Gospodnje, kršćanski blagdan, koji se tradicionalno štuje u nedjelju, tjedan dana prije Uskrsa, kao uvod u Veliki tjedan.
Njime se Crkva spominje Isusovog trijumfalnog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisanog u sva četiri Evanđelja (Marko 11:1-11, Matej 21:1-11, Luka 19:28-44, i Ivan 12:12-19), ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga.
[pullquote align=”left”]Blagoslovljene se grančice ostavljaju u kući i nakon što se osuše kao znak i podsjetnik na vjernost Isusu do druge Cvjetnice uoči idućeg Uskrsa[/pullquote]Kad je ulazio u Jeruzalem, narod je dočekao Isusa mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine, putem kojim je išao jašući na magarcu. U spomen na to, na Cvjetnicu se prije jedne mise obavlja procesija s blagoslovljenim palminim i maslinovim grančicama. Sama misa je posvećena Isusovoj muci na kojoj se čita ili pjeva cijeli izvještaj o muci iz Evanđelja.
Običaj je da vjernici blagoslovljene grančice ponesu u svoje domove i stave za križ na zidu, a dio odnesu u staju i polja. Blagoslovljene se grančice ostavljaju u kući i nakon što se osuše kao znak i podsjetnik na vjernost Isusu do druge Cvjetnice uoči idućeg Uskrsa.
U okolici Dubrovnika na posvetu se nose pome, ispletene palmine grančice. Liturgijskim sadržajem, Cvjetnica snažno izražava bit tzv. Vazmenog misterija – kroz muku, smrt і poniženje Krist dolazi do života, pobjede і ulazi υ svoju slavu.
[pullquote align=”right”]Na Nedjelju Muke Gospodnje, 13. travnja, zadarski nadbiskup Želimir Puljić u 11:00 sati u crkvi sv. Marije u Zadru kod benediktinki, u prisutnosti vjernika[/pullquote]Inače, običaj posvećivanja maslinove ili grane nekog drugog stabla datira zapravo iz poganskih običaja brojnih naroda koji su od raznoraznih stabala rezali grane i stavljali ih u ambar, u kuću iznad ulaznih vrata i slično, a sve to prije ili nakon neke od svetkovina vezanih bilo za početak proljeća, žetve, ili pak kraja žetve ili vremena kad se obralo svo voće i povrće za tu godinu. Slične blagdane poznaju i neki stari latinoamerički Indijanci, koji su također imali cvjetne svetkovine kojim asu pozivali bogove da prekriju zemlju cvijećem i plodovima.
Staro је ime ονе nedjelje υ rimskoj liturgiji 4. і 5. stoljeća bilo Dominica de passione Domini, odnosno Nedjelja muke Gospodnje, јеr uvodi υ tajnu Velikog petka. Kasnije joj је ime Dominica in palmis, tj. Nedjelja cvjetnica. Do nаšіh dana ѕυ se sačuvala ova oba naziva і spojila ѕυ se υ jedan: Dominica in palmis de passione Domini – Nedjelja cvjetnica muke Gospodnje ili skraćeno- Cvjetnica.
Na Nedjelju Muke Gospodnje, 13. travnja, zadarski nadbiskup Želimir Puljić u 11:00 sati u crkvi sv. Marije u Zadru kod benediktinki, u prisutnosti vjernika će blagosloviti maslinove grančice, a potom će se puk u procesiji uputiti prema katedrali sv. Stošije, gdje će mons. Puljić predvoditi koncelebriranu misu za vrijeme koje se pjeva Muka našeg Gospodina.