Na stotinu njesta u zemlji smo se obratili, molili, kumili, da se dođe, snimi, pogleda, analizira, ispita. I ništa. Niko relevantan, ništa. Da se barem narod umiri, ponudi nekakav relevantan podatak koji bi potvrdio kako je strah neopravdan. Preostalo nam je samo boriti se uz pomoć medija, i putem javnih prosvjeda, kažu iz EKO- Udruge „Ravni Kotari“ koja u nedjelju poziva na veliki protestni skup u Biljanima Donjim, u blizini tzv. Crnog Brda.
Razloga su okupljanja- dva. Jedan je namjera izgradnje na spomenutoj lokaciji pogona za razgradnju otpada, čemu se aklamativno protivi čitav kraj, bez izuzetaka, a drugi, kako su naveli organizatori skupa, „140 tisuća tona opasne troske koja zagađuje zemlju, podzemne vodotoke, truje ljude i zrak na desetke okolnih kilometara” .
– Poštovani, mještanke i mještani Ravnih Kotara! Dođite na javni prosvjed, i recite „ne“ lokaciji Centru za gospodarenje otpadom, koji je predviđen uz naša najplodnija polja, u blizini kuća, i u blizini naših izvora. Recite „ne“ sporosti države da se ukloni „Crno brdo“ koje truje Ravne Kotare – zemlju, vode i zrak koji udišemo mi, naša djeca, unučad…, stoji u pozivu EU- „Ravni Kotari“, s naznakom da je početak događanja 27. travnja, u 10:00.
– Dovedite rođake, prijatelje i susjede da pokažemo da smo svi zajedno i složni da sačuvamo naše Ravne Kotare za budućim generacijama. Preksutra je to u Biljanima, na glavnoj cesti Škabrnja- Benkovac, a prije skretanja za Smilčić, kod nekadašnje zgrade Zadruge, ali prosvjedovat ćemo konstantno svaka dva ili tri tjedna dok ne polučimo zadovoljavajući rezultat. U planu nam je, tako, 14 dana kasnije naći se negdje u Poličniku-Suhovarama, zatim dva tjedna iza u Škabrnja, 14 dana kasnije u Zemuniku, otkriva Zdravko Belušić, predsjednik EKO- „Ravnih Kotara“.
[pullquote align=”left”]Preostalo nam je samo boriti se putem javnih prosvjeda, kažu iz EKO- Udruge „Ravni Kotari“ koja u nedjelju poziva na veliki protestni skup u Biljanima Donjim, u blizini tzv. Crnog Brda[/pullquote]Udruga se tim povodom javnosti obratila i „otvorenim pismom“ naglašavajući u njemu kako se „već preko dvije godine bori s dva velika problema koji utječu na život mještana Ravnih Kotara u ekološkom, zdravstvenom, sociološkom i ekonomskom smislu, dok ih mnoge političke, građevinske i druge strukture blokiraju u nastojanju da pobliže upoznaju zainteresirane i progovore o tim problemima“.
– Prvi problem je tzv. Crno Brdo. Prije više od tri godine počela se dovoziti troska iz bivše tvornice TEF iz Šibenika, naravno s dozvolom lokalnih političara. Do nedavno dovezeno je oko 140 tisuća tona tog materijala. Ta troska zagađuje zrak, zemlju, podzemne vodotoke i truje ne samo okolno stanovništvo već i ljude širom Ravnih Kotara. Mi smo u ožujku prošle godine dostavili određenu količinu troske u institut Eurofins u Tubingenu (Njemačka) da bi oni napravili stručnu i neovisnu analizu. Dokazano je da je materijal kancerogen, a uz to treba reći da je napravljena samo tzv. jednostavna analiza koja je podokazala da u troski ima kancerogenih spojeva (pyreni, benzeni, itd). I to daleko iznad graničnih i dopuštenih količina, za materijal koji je smješten na otvorenom prostoru i u prirodi (zbog skromnih financijskih mogućnosti udruge) a da uopće nije napravljena analiza na furane i dioksine koji su daleko opasniji za ljude i okolinu, tvrdi se u dopisu i nastavlja:
– Bili smo blokirani u medijima, pa tako jedna urednica s HTV-a odbija staviti prilog o Crnom Brdu, kako je rekla “da se ne bi uznemiravala javnost”. (?!?). No, neki su bili uporniji, kao npr. Mladen Iličković (novinar i urednik EKO-Zone na HTV-u) pa je od nas zatražio određenu količinu troske koju ju je, po našem dostavljanju u Zagreb, dao na analizu u poznatu firmu ANT koja je opet potvrdila da se radi o kancerogenom materijalu. U siječnju ove godine, u ime naše udruge, posjetio sam resornog ministra Mihaela Zmajlovića u njegovom kabinetu u MZOIP-u. Bili su prisutni neki njegovi suradnici, među kojima je bila i glavna inspektorica MZOIP-a (koja je u nekoliko navrata dala rješenje da se radi o neopasnom građevinskom otpadu), te su bili prisutni i političari iz lokalne samouprave Benkovca i predstavnik vinara iz Nadina – sela koje ima europski certifikat eko sela. Ministar je primio obje analize, Eurofinsovu i ANT-ovu, te je obećao da će zatražiti kod firme MLM (koja je navezla taj materijal) da hitno odveze tu trosku i teren sanira. Međutim, dodao je, ako firma u stečaju bude imala novaca, što me je navelo na pomisao da država uopće nema sredstava za tu sanaciju niti se ozbiljno s tim misli pozabaviti, piše u pismu Belušić u ime EKO- Udruge i pojašnjava kako „taj materijal zagađuje zrak – čestice crne prašine zagađuje polja, usjeve, voćnjake, zagađuje podzemne vodotoke – u tom kraškom području jako osjetljive i povezane s obližnjim izvorima, zagađuje zemlju i obližnje poljoprivredne površine – daleko poznate višnje maraške, vinograda, voćnjaka i povrtlarskih kultura“.
Kada su konačno izašli u medije i dobili određenu pažnju za to Crno Brdo, počinitelji, kako ističu, „ekocida“ prestali su, kažu, navoziti taj materijal na tu poziciju i sada isti navoze dva kilometra zapadnije u kavu (kamenolom) Busišta kod zaseoka Veljana.
[pullquote align=”right”]Kada su konačno izašli u medije i dobili određenu pažnju za Crno Brdo, počinitelji „ekocida“ prestali su navoziti materijal na istu poziciju i sada navoze dva kilometra zapadnije u kavu (kamenolom) Busišta kod zaseoka Veljana[/pullquote]- I opet nitko ne reagira! Drugi problem je sporna lokacija budućeg ŽCGO (Županijskog centra za gospodarenje otpadom). Tu je na sceni sprega lokalnih političara, građevinskog lobija, korisnika poluilegalnih kava i nekih financijskih krugova. Treba odmah napomenuti da je to već sedma u nizu predviđenih lokacija. Ona se nalazi kod zaseoka Drače – Kosa nedaleko Veljana (Biljana Donjih), oko bivšeg kamenoloma Busišta 3, a dosada su razmatrane lokacije: Brgud, Bruška, Miranje Donje, Nin, Obrovac i Bokanjac, napominju iz Udruge i naglašavaju kako „za sve te bivše lokacije dozvolu nisu dale neke određene osobe iz političkih krugova“.
– Mi kao udruga nismo protiv ŽCGO, uvjereni smo da se pitanje otpada u našoj Županiji mora što hitnije riješiti, ali smo protiv lokacije koja je u najvećoj blizini kuća, uz najplodnija polja Kotara, iznad vrlo osjetljivog i nedovoljno ispitanog spleta podzemnih tokova vode koji su povezani s izvorima Zadarskog vodovoda, itd. Osobe i tvrtke, koji uporno zagovaraju ovu lokaciju, lažno su obavijestili urede EU (koji bi s 80 posto potrebnih sredstava morali financirati projekt) da je lokalno stanovništvo suglasno i da nema nikakvih primjedbi, izričiti su iz EKO – Udruge „Ravnih Kotara“ nadodajući tomu da…
. … su, uz cjelokupno lokalno stanovništvo, mnoge političke stranke, organizacije, lokalna općinska vijeća – protiv te lokacije, pa je tako još daleke 2008. HDZ Poličnika – Suhovare (tada i sada vladajuće lokalne samouprave) bio protiv sporne lokacije, zatražio da se izađe na teren i pronađe nova, pogodnija i manje štetna lokacija. I HSP podružnice Škabrnja, Poličnik i Zemunik Donji 2009. su na konferenciji za tisak dale izjavu kako se protive toj lokaciji. Uz gotovo sve mještane usprotivili su se toj lokaciji i mnoga OPG – njih 22, pčelari, voćari, itd, navode autori dopisa i upozoravaju na to kako se „uz spornu lokaciju nalaze najvažnija poljoprivredna dobra u tom kraju, poznati nasadi višnje maraške, stoljetna stabla maslina, veliki poljoprivredni sustav Baštica s tisućama voćaka…
Općinska vijeća Zemunik Donji i Poličnik nisu, podcrtavaju, dala suglasnost na izmjene urbanističkih planova, pa time nisu dala suglasnost niti na lokaciju za budući ŽCGO. Ovih dana je i Općinsko vijeće općine Škabrnja jednoglasno, poručuju, donijelo odluku da se protivi toj lokaciji. I nakon svega, kažu, gura se taj projekt na štetnoj lokaciji usprkos protivljenju svih mještana. Zašto, pitaju se, i kome to treba?
[pullquote align=”left”]Mi kao udruga nismo protiv ŽCGO, uvjereni smo da se pitanje otpada u našoj Županiji mora što hitnije riješiti, ali smo protiv lokacije koja je u najvećoj blizini kuća, uz najplodnija polja[/pullquote]- Tu počinje naša aktivnost udruge, sakupili smo 2.500 potpisa mještana iz 12 ravnokotarskih mjesta: Škabrnja, Prkos, Zemunik Donji, Zemunik Gornji, Suhovare, Poličnik, Smilčić, Smoković, Galovac, Nadin, Biljane Donje i Veljane, te smo popis zajedno s peticijom uputili u Vladu RH, Sabor RH, Predsjedniku RH, Ministarstvu poljoprivrede, MZOIP-u i Ministarstvu regionalnog razvoja i EU ulaganja. Nitko nije reagirao, osim predsjednika Sabora, Josipa Leke, koji je našu peticiju uputio na daljnje razmatranje Josipu Salapiću – predsjedniku odbora za predstavke i pritužbe građana, gdje smo bili saslušani u listopadu 2012. Tada smo se obratili pučkom pravobranitelju, koji opet postavlja zahtjev MZOIP-u da se razmotri naše traženje za promjenom lokacije budućeg ŽCGO-a. Na pritisak pučkog pravobranitelja MZOIP određuje novu javnu raspravu, novi sastanak povjerenstva i određuje da se izvrši dorada Studije o utjecaju na okoliš u smislu objedinjavanja studije i nekih zahtjeva Hrvatskih voda. Treba odmah napomenuti da su HV u nekoliko navrata odbijale dati suglasnost za tu lokaciju, zbog mogućeg utjecaja na podzemne vodotokove, i to referent Zdravko Brajković, koji je možda zbog tog otpora premješten na drugu dužnost?, nabrajaju i zdvajaju pisci i pošiljatelji pisma iz EU- „Ravnih Kotara“.
U dotadašnjem Pravilniku HV nije, ističu, smjelo biti nikakvih projekata s otpadom u III. zoni zaštite voda (to je upravo na toj lokaciji), no, naglašavaju, nekom čudnom akrobatikom projektanti uspijevaju u Hrvatskim vodama, navodno, naglo izmijeniti Pravilnik i staviti rečenicu – „osim Centara za gospodarenje otpadom“, čime su mimoišli dotadašnji pravilnik. Iz Udruge su se, pored aktivnosti u Hrvatskoj, obratili i uredima EU, kod kojih su „dobili neka uvjeravanja da neće financirati projekte koji nemaju suglasnost lokalnog stanovništva“, ali su eko- aktiviste ipak uputili da aktivnost usmjere na domaće urede i tijela u RH.
– Mi smo, iscrpljujući sve dotadašnje aktivnosti, a bez vidljivih rezultata i odjeka, odlučili organizirati javne prosvjede, pa i građanski neposluh, kako bi javnost informirali o problemu s Crnim Brdom i spornoj lokaciji budućeg ŽCGO-a. Prvi javni prosvjed organizirat ćemo u nedjelju, 27. travnja u samom mjestu Biljane Donje, neposredno uz tzv. Crno Brdo. Javni prosvjed uredno smo najavili nadležnoj Policijskoj postaji, zaključuju članovi EKO – Udruge, u pismu koje potpisuje Zdravko Belušić, predsjednik EU- „Ravnih Kotara“.
Udruga se, „apelom za pomoć„ obratila i najvažnijim ljudime EU-a, pa je sličan dopis upućen na adrese: Mr. Jose Manuel Barroso, President of European Commission, Mr. Herman Van Rompuy, President of European Council, Mr. Jerzy Buzek, Member of Committee of Foreign Affairs, Mr. Janez Potocnik, Member of EU Commission for Enviroment, Mr. Johannes Hahn, Member of E U Commission, Mr. Dacian Ciolos, Member of Commission for Agriculture and Rural Development, Ms. Arianna Vannini, Member of Mr. Barroso’s cabinet – Enviroment, Ms. Ciara Martinez Alberola, Member of Mr. Barroso’s cabinet – Health Protection i Mr. Paul Vandoren, Head of EU Delegation in Croatia.