Na adresu Ministarstva poljoprivrede i na stol ministra Tihomira Jakovine, pismenim putem su se obratili Otočni sabor i Zadarsko sveučilište, upučujući „Zahtjev za zakonsko reguliranje korištenja ribolovnih alata koji su bili obuhvaćeni kategorijom malog ribolova“.
Radi se u najvećem dijelu o tekstu Deklaracije Senata Zadarskog sveučilišta i zaključcima s priređenoga Okruglog stola na temu malog ribolova, na kojemu su sudjelovali znanstvenici sa Sveučilišta u Zadru i Sveučilišta u Splitu, predstavnici Otočnog sabora, predstavnik Ministarstva poljoprivrede i zainteresirana javnost, a uključeni su naknadno konzultacijama i kompetentni domaći stručnjaci za proučavanje ribarstva.
– Tekst pisma može poslužiti i kao poticaj mjerodavnim državnim ustanovama za kvalitetno i za sve zainteresirane zadovoljavajuće rješenje kojim će se otočanima i stanovnicima primorskih kopnenih naselja omogućiti obavljanje ribolova s korištenjem alata koji su bili obuhvaćeni kategorijom malog ribolova, naglasili su autori i pošiljatelji dopisa.
– Hrvatski jadranski prostor stoljećima funkcionira kao pročelje duž kojega se ostvaruje raznovrsna komunikacija s ostalim sredozemnim regijama. Povijesni proces razmjene ideja, roba i tehnologija, ostavio je dubok otisak na hrvatskim otocima i kopnenom dijelu priobalja. U tradicijsku kulturu hrvatskoga primorskog prostora utkani su mnogi elementi koji su specifični za mediteranski kulturni areal. U njemu sredozemna klima s izbornom vegetacijom uz more kao izvor života i medij komunikacije nisu samo temelj ambijenta u kojemu čovjek živi i osigurava životnu egzistenciju već i motiv za različite običaje pa i vrhunska umjetnička ostvarenja. Djelatnosti poput maslinarstva, vinogradarstva, ribarstva, brodarstva i pripadajućih obrta oblikovale su društveno- gospodarske sustave, ali i postali način života, navodi se u pismu i nastavlja:
[pullquote align=”left”]Tekst pisma može poslužiti i kao poticaj mjerodavnima za kvalitetno i zadovoljavajuće rješenje kojim će se otočanima i stanovnicima primorskih kopnenih naselja omogućiti obavljanje ribolova s korištenjem alata koji su bili obuhvaćeni kategorijom malog ribolova[/pullquote]- U tom kontekstu slobodni smo kao pripadnici akademske zajednice i civilnoga društva postaviti zahtjev za zakonsko reguliranje korištenja ribolovnog alata osobama koje su dosad bile obuhvaćene kategorijom malog ribolova. Po članku 35.i 37. zakona o morskom ribarstvu, 1. siječnja 2015. prestaje važiti odobrenje za obavljanje malog ribolova. Tog datuma iz društveno-gospodarskog sustava otočnih i primorskih kopnenih naselja, osobito zbog toga što se više neće moći koristiti jednostruke mreže stajačice, iščeznut će važna komplementarna djelatnost i dio tradicijske kulture naših otočana i stanovnika primorskih kopnenih naselja, ustvrdili su pošiljatelji dopisa.
Ograničeni broj dopuštenja za obalni mali ribolov uvjetovan financijskim i dobnim cenzusom samo će, mišljenja su, pridonijeti diskriminaciji i još jednoj podijeli u hrvatskom društvu. Nikakav dobni i financijski cenzus nije opravdan niti s ustavnoga, niti s gospodarskoga, niti s ekološkog aspekta. Važno je, drže, istaknuti da je sličan pokušaj uvođenja financijskog cenzusa uveden izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu 1980. odbačen odlukom Ustavnog suda tadašnje SR Hrvatske 1984.
– Smatramo neprimjerenom, nepotrebnom, neprihvatljivom i za stanovnike Jadranske Hrvatske, posebno otočane, izrazito negativnom, mjeru ukidanja kategorije maloga ribolova, odnosno zabranu korištenja ribolovnih alata osobama kojima je to bilo dopušteno koristiti u toj kategoriji ribolova, kažu autori pisma. U svom zahtjevu polaze pak iz sljedećega:
- Mali ribolov važan je element dopunske djelatnosti koja upotpunjuje u pravilu krhke obiteljske zajednice na otocima i u velikom dijelu primorskih kopnenih naselja.
- Mali ribolov je dio svakidašnjeg života s kojim su povezani običaji, vještine (primjerice izrada i krpanja mreža) i drugi oblici materijalne i nematerijalne kulturne baštine (leksik povezan uz ribarske alate, tehnologije, morske organizme koji se love tradicionalnim alatima – cijeli jedan svijet iz područja „ars halieuticae“ i dr.).
- Mali ribolov je način priskrbljivanja obiteljskih kućanstava konzumnim morskim organizmima koji se ne mogu uloviti ili se vrlo rijetko love drugim ribarskim alatima što se izravno odražava na siromašenje raznovrsnosti tradicijskih jela, zdrave prehrane i sl. (alternativa je kupovina tih organizama na ribarnicama zbog čega treba putovati u udaljene gradove na kopnu i pri tome trošiti značajna financijska sredstva, što je za prevladavajuće staro stanovništvo u pravilu teško izvedivo, skoro nemoguće).
- Konačno, mali ribolov je bitna sastavnica identiteta hrvatskoga primorskoga prostora pa u tom smislu uskraćivanje korištenja mreža stajačica i drugih tradicijskih ribolovnih alata lokalnom stanovništvu ujedno predstavlja oduzimanje njihovih ljudskih prava.
– U zemljama Europske Unije temeljne su ribolovne kategorije gospodarski i sportsko-rekreacijski ribolov. U mnogim primorskim europskim zemljama dopušteno je koristiti mreže stajačice u okviru rekreacijskog ribolova pa za sličan postupak u Hrvatskoj već postoji pravni presedan. Tako Hrvatska reguliranjem prava svih onih koji su do sada imali povlasticu za obavljanje malog ribolova ne bi narušila europsku pravnu stečevinu. K tome i dalje bi mogla voditi sustavnu brigu o bioraznolikosti jadranskoga morskog ekosustava jer ga oni koji koriste mreže stajačice u zakonski dopuštenim okvirima nimalo ne ugrožavaju. Površinom mala zemlja poput Hrvatske ima 1246 otoka i otočića. Njezin iznimno usitnjen i u prostoru raspršen otočni društveno-gospodarski sustav čini stotine podsustava koji je u okolnostima izrazite depopulacije (koja ne postoji samo na nekoliko velikih, uglavnom premoštenih, hrvatskih otoka) i nepovoljnoga dobnog i ekonomskog sustava stanovništva izrazito labilan i krhak, pa je svaki udarac na postojeće, ionako teško stanje, snažan katalizator daljnjih i nesagledivih negativnih procesa, ističu pisci apela- dopisa.
[pullquote align=”right”]Mali ribolov važan je element dopunske djelatnosti koja upotpunjuje u pravilu krhke obiteljske zajednice na otocima i u velikom dijelu primorskih kopnenih naselja[/pullquote]Probleme krivolova, tj. korištenja brojnih alata (ali i veće duljine mreža) od onih koji su trenutačno dopušteni, nepoštivanje sezonskih ili teritorijalnih lovostaja te izlovljavanje morskih organizama u količinama koje su veće od dopuštenih nije, napominju, povezan samo s malim ribolovom, već i ostalim kategorijama ribolova, pa to nije dobro rješavati zabranom korištenja nekih ribolovnih alata (mreža stajačica, tunja samolovki, nekih vrsta vrša i dr.), nego ih je potrebno rješavati sustavnim nadzorom, strožim kaznama, ali i podizanjem svijesti (utemeljene na potrebnim znanjima), sustavnim savjetodavnim radom s malim ribarima (u obliku radionica, stručnih predavanja, tiskanja stručnih i široj populaciji razumljivih edukativnih materijala i sl.).
– Smatramo da se budućnost hrvatskoga jadranskog prostora temelji na održivom, pametnom i uključivom razvitku (što je programska osnova Europske Unije po strateškom dokumentu Europa 2020.). Nadalje, i Zajedničkom ribarskom politikom EU (ZRP) područje teritorijalnog mora, nadasve pojas uz obale kopna i otoka, predviđeno je za rad malih ribolovnih alata i malih ribara u smislu obujma ribolova („small scale fisheries“). Upravljanje obalnim i otočnim prostorom treba izbjeći sukobe među različitim korisnicima prostornih resursa. To se postiže uskraćivanjem osnovnih prava onima koji taj prostor nastanjuju, pa i u zimskim mjesecima koji su u svojoj zbilji daleko od uvriježene idilične slike otoka okupanih suncem i morem, ukrašenih eteričnim mediteranskim raslinjem i raspjevanih simfonijom skladanom od taktova valova, cvrčaka, kupača i desetaka malih brodica tijekom ljetnih mjeseci, naglašavaju i obrazlažu pošiljatelji pisma.
Hrvatska je sredozemna zemlja bogate pomorske tradicije u kojoj ribarstvo ima istaknuto značenje. Usmjeravanje ribolova isključivo u profesionalnu i sportsku sferu (jer se rekreacijski ribolov u postojećim propisima gotovo ne razlikuje od sportskoga) previđa, dodaju i ponavljaju, višestruko značenje ribolova za domaće stanovništvo te predstavlja ozbiljan udarac na identitet, ali i egzistenciju primorskog stanovništva, osobito onoga na otocima. Naravno, očekuju da će se pronaći kvalitetno zakonsko rješenje koje će istodobno uvažiti društvene i gospodarske potrebe stanovništva kao i opravdana nastojanja za zaštitu jadranskoga morskog ekosustava.
– Lokalnom stanovništvu treba omogućiti korištenje ribolovnih alata obuhvaćenih nekadašnjom kategorijom malog ribolova bez uvjeta zasnovanih na dobnom i imovinskom, tj. financijskom cenzusu, ali uz obvezu edukacija koje će pridonijeti kvalitetnom upravljanju ribolova na hrvatskom dijelu Jadrana. Pri tome nije važno kako će se takva ribolovna aktivnost nazvati, ali pri konačnoj odluci mogu poslužiti spomenuti primjeri iz država članica EU, koje su mreže stajačice uključile u rekreacijski ribolov, zaključuju pismo poticaj relevantnim državnim tijelima prof.dr.sc. Ante Uglešić, rektor Sveučilišta u Zadru i Denis Barić, predsjednik Otočnog sabora.
Tzv. Zadarska Deklaracija, skoro identična u tek nešto kraćoj varijanti, poslana je također, inače, predsjedniku RH Ivi Josipoviću, premijeru Zoranu Milanoviću, kao i Josipu Leki, predsjedniku Sabora.