Kupaćim hlačicama i sunčanim naočalama slijedi predah, za vikend opet širimo kišobran!

Kakav ludi tjedan. Dugo smo čekali i na koncu nad Kalelargom i okružjem napokon dočekali proljeće u pravom smislu pojma, i to ono kasno po svim poznatim nam karakteristikama prijelaza u najtoplije godišnje doba, a na televizijskim ekranima i novinskim naslovnicama umjesto piciginaša s Bačvica dominiraju stravične slike potopljenih sela, izbjeglih i evakuiranih Slavonaca, Bosanaca i Srba.

Kupaće hlačice i kostime smijenile su pred kamerama gumene čizme, bake i djedovi na krovovima kuća, kante i užad, helikopteri i spasioci, hektolitri vode i hektolitri suza…

Ipak, tekst je meteorološki, a ne humanitarni i vratimo se temi članka.

U srijedu smo ušli u razdoblje 60 dana u kojemu je sunce najjače tijekom godine, sunčeve zraka prvi dan astronomskog ljeta padaju okomito na sjevernu obratnicu, a to je trenutak kada je i dan najduži na sjevernoj Hemisferi,  otkriva Rade Popadić iz Crometea.

Predzadnji svibanjski tjedan sasvim je, tvrdi,  različit u odnosu na sve što smo imali u dosadašnjem tijeku svibnja. Prati nas gotovo vedro vrijeme uz pravu kasnoproljetnu toplinu, tako je bilo i tijekom srijede i tijekom četvrtka, a nije izuzetak niti petak.

Posvuda u zemlji prevladava vedro uz slab dnevni vjetar. Dobra je to vijest osobito za poplavom pogođena područja, gdje vodostaji polako opadaju, ali su mnoga područja i dalje poplavljena. Temperature zraka su više u odnosu na višegodišnji klimatološki prosjek za ovaj dio godine, skoro mjesec dana kasnije u odnosu na 2013., u Hrvatskoj su izmjerene prve temperature iznad trideset Celzijevih stupnjeva. Dan u kojem najviša dnevna temperatura prijeđe 30°C naziva se vrućim danom, a prema podacima DHMZ-a čak u Sisku je maksimalna dnevna temperatura jučer dosegnula 30.7 Celzija, kaže Popadić i ističe kako su temperature preko trideset  stupnjeva izmjerene i u Osijeku- Čepin (29.6 C), Slavonskom Brodu i Zagrebu, na Griču (29.5 Celzija).  U većem dijelu nizina unutrašnjosti najviše dnevne temperature su imale vrijednosti 28 ili 29 Celzijevih stupnjeva.

Na Jadranu se mjerilo od 23 C (Lastovo, Komiža) do 27 C (u Šibeniku i Pločama). Vrlo toplo  i toplo je bilo i u Lici i Gorskom Kotaru i u višem gorju, dok je u Gospiću izmjereno 26.9 C, u Pargu Čabar 25.0 C, a na Zavižanu 18.2 stupnja. Dnevna temperatura na Zavižanu 13 C je tipična za kraj srpnja i prvu polovicu kolovoza.

Toplina i izostanak značajnijeg vjetra doprinio je prvom izraženijem grijanju mora. Prvi put u 2014. more je dosegnulo toplih 20 Celzijevih stupnjeva. Konkretno, u Komiži je u moru  izmjereno 20 stupnjeva. Ista temperatura je dosegnuta i ispred Dubrovnika.

Ponegdje još malo toplije bit će i u četvrtak, a krajem petka na zapadu zemlje moguće su prve nestabilnosti. Bit će to uvod u nešto nestabilnije dane vikenda, osobito u unutrašnjosti zemlje gdje će lokalno biti grmljavine i pljuskova. Ne isključuje se mogućnost i pokojeg obilnijeg pljuska, a najveća mogućnost za to je tijekom subote baš na istoku RH, prognozira Rade Popadić i napominje da su najviše dnevne temperature nerijetko i za dvadesetak stupnjeva više prema onih prije samo tjedan dana, kada je na vrhuncu bila ciklona Donat. Primjerice, u Sisku je 16.svibnja izmjeren maksimum temperature – samo 11.3 Celzija, Gospiću 9.3,  a na Zavižanu uz snijeg 1.1 Celzijev stupanj.

Na žalost, upravo kako smo i upozorili prije koji dan, s vremenom se nikada ne zna. Tako nam po svemu za vikend dolazi nova promjena, poslije kratkotrajna stabiliziranja opet- kiša.

Doduše, DHMZ najavljuje u ponedjeljak ponovno odlazak oblaka, koji nam se onda, kao za inat, vraćaju natrag – u četvrtak. Međutim, rekli smo maloprije, nikada se ne zna…

Makar je peti mjesec u tijeku, takvi iznenadni obrati nisu rijetkost, niti novina. Novinska arhiva „iz škafeta“ otkriva nam kako  na današnji dan, 23. svibnja 1723. snijeg na području Karlovca bio visok „do koljena”, a na sutrašnji datum, 24.5. 1783. zavladala je Europom neuobičajena vrućina i trajala do sredine kolovoza.

Ne samo to, nego je poznata američka meteorološka firma Accuweather izdala najnoviju sezonsku prognozu za nadolazeće ljeto za područje Europe, koja je poprilično neugodna. I različita u odnosu na neke koje smo citirali prošlih puta…

Meteorolog Alan Reppert. najavio je, naime, natprosječno toplo ljeto u većem dijelu Staroga kontinenta uz veću mogućnost u najvećem dijelu za manje oborina od prosjeka. Ističe da su moguće određene sličnosti nadolazećeg ljeta u Europi s ljetom 2002. i 2009., a osobito vruće moglo bi biti tijekom kolovoza. Najveće temperaturno odstupanje predviđa se za Skandinaviju i dio središnjeg kontinenta. Području od Rusije do istočnije Njemačke predviđa se manje oborina od prosjeka,  Ipak, veći dio navedenog, prema sezonskoj prognozi Accuweathera, ne vrijedi za područje Hrvatske, BiH, sjevera Italije i alpskih zemalja.

U tom područje predviđa se, pazite sad, natprosječno kišno ljeto, i taman smo namjeravali staviti naslov u stilu: bilo kuda- kiša svuda. Ili, bilo kada, kiša pada.  No, stvar je spasio Crometeo tim koji je i prenio na svom portalu prognozu s „krive“ strane Atlantika.

Pa naglašava kako ne stoji iza navedene sezonske prognoze jer iako sezonske prognoze imaju svoju primjenu i sve se više usavršavaju, bitno je znati da je postotak njihove ostvarivost bitno niži od uobičajenih kratkoročnih ili srednjoročnih prognoza.

Inače, u isto vrijeme dok se naši krajevi bore sa stoljetnim poplavama, sjeveroistok Europe je zahvaćen, za doba godine ekstremnim vrućinama.  Valom vrućina su početkom tjedna zahvaćeni najzapadniji dio Rusije, Finska, Estonija, Bjelorusija i Latvija.

Najviša temperatura je izmjerena u gradu Holm, na krajnjem zapadu Rusije i iznosila je 34.1 C, što je novi temperaturni rekord za taj grad. U ponedjeljak, 19. svibnja 2014. u Estoniji  je postavljen novi temperaturni rekord  za mjesec svibanj. U mjestu Kunda je izmjerena temperatura od 33.1 stupanj. Stari svibanjski temperaturni rekord  od 31.2 C (mjesto Pjanryi, 2007. godine) premašen  je gotovo za dva Celzija.  I u glavnom gradu države, Tallinnu, se izmjerilo, za svibanj rekordnih 31.4 C, stari rekord je iznosio 29.7° C (26.5.1958.).

U Finskoj, u mjestu Heinola je izmjereno 30.8 Celzija. Na aerodromu Helsinki je izmjereno za svibanj rekordnih 28.8 stupnjeva. U Rusiji su u St. Petersburgu izmjerena za svibanj rekordna 33 Celzija. Stari rekord (temperaturni podaci se vode od 1881. godine) je iznosio 30.9 stupnjeva. U Latviji se temperatura popela do 31.5 C, u Bjelorusiji na 30.0 Celzija…

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...