Ukoliko niste znali, danas je Dan Europe, doduše nije praznik niti neradni dan, ali je itekako značajan. Barem za EU, a onda naravno i za RH. Dakle, 9. svibnja, obilježava se svake godine, obljetnica povijesnog događaja iz 1950. u kojemu je glavnu „ulogu“ imao Robert Schuman. Tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske, predstavio je svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik, poznatiji kao „Schumanova deklaracija”, što se smatra početkom formiranja onoga što je danas poznato kao Europska unija.
Danas se – deveti svibnja, uz himnu i zastavu, uzima kao simbol EU. Vijeće Europske unije u Milanu 1985. donijelo je odluku kojom se 9. svibnja svake godine obilježava kao „Dan Europe” kada se nizom aktivnosti i festivala Europu približava njenim građanima.
[pullquote align=”left”]Danas se – deveti svibnja, uz himnu i zastavu, uzima kao simbol EU. Vijeće Europske unije u Milanu 1985. donijelo je odluku kojom se 9. svibnja svake godine obilježava kao „Dan Europe” kada se nizom aktivnosti i festivala Europu približava njenim građanima[/pullquote]Posjetiteljima su tog dana otvorena vrata svih EU institucija. Slogan pratećih akcija svake godine određuje zemlja koja je u tom periodu predsjedavajuća. Dan Europe obilježava se i u Hrvatskoj, na način da se tjedan u koji pada 9. svibnja obilježava kao Europski tjedan.
Europska unija (kratica EU) jedinstvena je međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske i Luksemburga). Europska unija formalno je uspostavljena 1. studenoga 1993. stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta).
Unija danas broji 28 država članica. Prostire se na 4.381.324 km2, a broji oko 508 milijuna stanovnika. Europsku zajednicu za ugljen i čelik osnovalo je spomenutih šest država potpisnica Ugovora iz Pariza 1951., a Rimskim ugovorima 1957. iste su države osnovale Europsku ekonomsku zajednicu i Europsku zajednicu za atomsku energiju.
[pullquote align=”right”]Buduća proširenja EU – zemlje kandidati su: Crna Gora, Island, Makedonija, Srbija i Turska. Potencijalni kandidati su: Albanija, Kosovo, Bosna i Hercegovina.[/pullquote]Prvo proširenje – 1973. članicama Europske zajednice postale su Velika Britanija, Danska i Irska. Drugo proširenje – 1981. Grčka postaje članicom Europske zajednice. Grčka je Sporazum o pridruživanju s EZ-om sklopila još 1961., međutim u punopravno članstvo ušla je gotovo 20 godina kasnije, jer je u međuvremenu došlo do promjene režima vojnim udarom (1967.), što je usporilo njezin ulazak u EZ sve do uspostave demokracije 1974.
Treće proširenje – 1986. godine u članstvo Europske zajednice ulaze Španjolska i Portugal. Ove dvije zemlje izrazile su interes za članstvo u EZ-u još 1960-ih godina, međutim u članstvo su primljene nakon uspostave demokratskh političkih sustava koji su zamijenili ranije autoritarne režime te nakon prevladavanja gospodarskih teškoća.
Četvrto proširenje – 1995. Europska unija prima u članstvo Austriju, Finsku i Švedsku. Peto proširenje – 1. svibnja 2004. godine bilo je po mnogome značajno. To je prije svega najveće proširenje Europske unije, kojim je EU dobila novih 10 država članica – Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija i Malta.
Nastavak petog proširenja – 1. siječnja 2007. godine Europskoj uniji pristupile su Rumunjska i Bugarska. Šesto proširenje – 2013.u punopravno članstvo Europske unije ulazi Hrvatska. Buduća proširenja – zemlje kandidati su: Crna Gora, Island, Makedonija, Srbija i Turska. Potencijalni kandidati su: Albanija, Kosovo, Bosna i Hercegovina.