S ministrom zaštite okoliša i prirode Mihaelom Zmajlovićem razgovarali smo o konkretnim planovima njegova ministarstva na područjima koje je zahvatila najveća poplava u posljednjih stotinu godina.
Osnovali ste Stožer za sanaciju koji već radi detaljan plan zbrinjavanja otpada iz kuća, dvorišta, gospodarskih zgrada, javnih površina… Kakav je hodogram, kada krećete u akciju, tko će sve biti uključen, koliko novca imate i hoće li to biti dovoljno?
Potpuno je jasno da će nas, kad se voda povuče, dočekati goleme količine otpada. Iz kućanstava možemo očekivati dosta glomaznog otpada, električnih i elektroničkih uređaja, perilica, hladnjaka, peći i slično. Ima i namještaja, u kasnijoj fazi, kad počne obnova, i dosta građevnog otpada. To sve treba pokupiti, razvrstati, obraditi pa ono što se ne može drukčije obraditi, odložiti na odlagališta. Procjenjujemo da je riječ o oko 117.000 kubnih metara otpada koji treba u kratkom roku zbrinuti. Zato smo izradili detaljan Plan sanacije otpada, promislili o svakom koraku, izradili jasne i jednostavne upute za sve koji u tome budu sudjelovali – za gradove i općine, za komunalna poduzeća i jednostavne letke s uputama za građane. I predali ga u srijedu Stožeru zaštite i spašavanja RH. Točne količine znat ćemo tek kad se voda do kraja povuče, ali procjena je da će trebati od 40 do 50 milijuna kuna za sanaciju otpada i taj smo novac još prije dva tjedna osigurali u Fondu za zaštitu okoliša. Tu je i sanacija poplavljenog odlagališta u Gunji, koje je potencijalno opasno. Zatim, tu će biti i opasnog otpada – gorivo iz strojeva koji su pod vodom, iz kotlovnica, agrotehnička sredstva koja su se u ovom poljoprivrednom kraju zatekla u mnogim kućanstvima. Zato svi u lancu moraju točno znati, kad započnemo posao, što kamo ide i kako. Već smo u srijedu distribuirali letke i upute po općinama i gradovima, a oni će ih dalje dijeliti građanima. Komunalna poduzeća ojačat ćemo opremom i ljudstvom. Moramo naći način i da im osiguramo prihode jer oni neko vrijeme neće moći obavljati niti naplaćivati svoje redovite usluge. Prošli sam tjedan bio u Slavoniji s direktorom Fonda i inspekcijom zaštite okoliša, sjeli smo s načelnicima općina i direktorima komunalnih poduzeća s poplavljenih područja da bismo vidjeli na terenu koje su stvarne potrebe. I upravo sutra idemo s ugovorima i opremom, strojevima koje su tražili. Hodogram je detaljno razrađen, prema gradonačelnicima i načelnicima općina, prema komunalnim poduzećima i prema građanima.
U EU se u posljednje vrijeme intenzivno govori o prevenciji katastrofa zaštitom okoliša. Pojednostavnjeno: ekosustavni pristup bolji je način zaštite od poplava od izgradnje brana i nasipa. Koje zemlje su u tom smislu otišle najdalje? Je li to uopće točno?
Europa je upravo za borbu s klimatskim promjenama u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju izdvojila čak 20% proračuna, gotovo 200 milijardi eura. To je triput više nego u prethodnom proračunskom razdoblju i to jasno pokazuje važnost ovog pitanja. Što se tiče obrane od poplava, prirodne mjere obrane, korištenje prirodnih retencija, mogu biti vrlo učinkovite uz znatno manje troškove, i to nedvojbeno pokazuju zemlje poput Nizozemske i Njemačke. Upravo se provodi jedan od većih projekata u Europi na načelu “Davanja prostora rijeci”, gdje se čuvaju prirodna područja uz rijeke i proširuju spajanjem odvojenih rukavaca i odmicanjem nasipa od rijeka. Taj projekt uspješno je realiziran, primjerice, u Nizozemskoj, gdje je četiri milijuna ljudi sada sigurno od poplava.
Kako u tom smislu stoji Hrvatska?
Lonjsko polje i Kopački rit su prirodna retencijska područja, zaštićeni prirodni prostori koji znatno ublažavaju djelovanje velikih voda i koji nam jasno pokazuju kako prirodu možemo iskoristiti kao saveznika. Prošle je godine Kopački rit primio milijune kubnih metara vode i rasteretio Dunav i Dravu, a u trenutačnoj situaciji uspješno je snižen vrh vodenog vala nakon što je Una puštena u Lonjsko polje. Zato je ta područja važno očuvati i održavati raznolika prirodna staništa na njima. Sava, Drava i Dunav u dijelu kojim protječu kroz Hrvatsku ipak su među najočuvanijima u Europi. Iako smanjena nasipima, preostala prirodna poplavna područja uz Dravu i Dunav te područje Kopačkog rita znatno ublažavaju djelovanje velikih voda i daju nam prednost u odnosu na zemlje Zapadne Europe.
Sve ozbiljne znanstvene studije upozoravaju da će u Europi prirodne katastrofe pa i poplave biti sve intenzivnije i češće. Kako će hrvatska Vlada odgovoriti tom izazovu? Imate li već konkretne projekte? Izvor financiranja i procjena vrijednosti takvih investicija?
Ministarstvo okoliša upravo radi na Strategiji niskougljičnog razvoja kojom će se hrvatski gospodarski i socijalni razvoj usmjeriti prema društvu s niskim emisijama stakleničkih plinova. Uz tu važnu strategiju u pripremi je Strategija prilagodbe klimatskim promjenama. Obje donose konkretne mjere s konkretnim izvorima financiranja. No, to nije samo dodatni trošak nego ulaganje s dugoročnim uštedama, stvaranja cijelog spektra novih radnih mjesta i nebrojenim pozitivnim posljedicama za prirodu i u konačnici za našu kvalitetu života.
Cijeli razgovor možete pročitati na stranicama Večernjeg lista…