Jogurt i ostali fermentirani mliječni proizvodi jačaju imunitet i imaju značajnu ulogu u osiguravanju zdravlja organizma. Mogu se dobiti od kravljeg, kozjeg, ovčjeg, te sojina, ječmena i zobena mlijeka. Fermentirani mliječni proizvodi nutritivno su nezamjenjivi jer omogućuju regeneraciju i održavanje normalne crijevne flore.
Budući da se u fermentiranim mliječnim proizvodima mliječni šećer pretvara u mliječnu kiselinu, te proizvode mogu koristiti i osobe koje zbog nekog razloga ne podnose mliječni šećer – laktozu. No, pođimo redom…
Jogurt je proizvod dobiven postupkom fermentacije mlijeka uz pomoć specifičnih bakterija. Izvrstan je izvor kalcija i fosfora, prijeko potrebnih minerala za pravilan razvoj i rast kostiju i zubi. Sadrži i značajne količine vitamina B2, nužnog za pravilno stanično disanje i dobivanje energije iz ugljikohidrata, masti i nekih aminokiselina.
Riboflavin je vitamin koji svojim djelovanjem pomaže i djelovanje ostalih dvaju vitamina B-skupine: tiamina (vitamin B1) i piridoksamina (vitamina B6). Jogurt daje i vitamin B12 koji je, među ostalim, prijeko potreban za rast i razvoj stanica, za pravilno sazrijevanje crvenih krvnih zrnaca i za održavanje živčanog sustava.
Jogurt je niskokalorična namirnica i, ovisno o vrsti mlijeka iz kojeg je priređen, može imati i različitu kalorijsku vrijednost. Tako, primjerice, 100 grama jogurta priređenog od punomasnog mlijeka daje oko 150 kcal (627 kJ), dok onaj dobiven vrenjem nemasnog mlijeka daje samo 45 kcal (190 kJ).
Dodatak voća i šećera i nemasnom jogurtu, dakako, povećava kalorijsku vrijednost, pa tako nemasni voćni jogurt uz dodatak jagode ima energetsku vrijednost od približno 70 kcal (300 kJ).
Sinergijski učinak
U jogurtu su prisutne na tisuće mliječnih bakterija koje u procesu vrenja stvaraju mliječnu kiselinu, a na razini crijeva potiču stvaranje zdrave bakterijske flore. Sposobnost i kapacitet fermentiranog mlijeka i jogurta da imaju stimulirajući i zdrav utjecaj na organizam, zapravo najviše ovisi o broju živućih mikroorganizama u proizvodu.
Što je proizvod svježiji, veći je broj živih bakterija sadržan u njemu i veća je vjerojatnost da će sve te bakterije preživjeti prolaz kroz probavni trakt, odnosno kroz želudac koji može postati mjesto “umiranja” bakterija zbog djelovanja želučane kiseline. Jedino “jaki” i svježi mikroorganizmi iz fermentiranih mliječnih proizvoda mogu doći na mjesto svojeg djelovanja – sluznicu crijeva i tu se “utaboriti”.
Najnovija ispitivanja na području znanosti o prehrani pokazala su da nisu svi mikroorganizmi iz fermentiranih mliječnih proizvoda jednako važni, te da svaki od njih ima svoju jedinstvenu ulogu. Međusobnim povoljnim kombinacijama mikroorganizama postiglo se unaprjeđenje djelovanja mikroorganizama na razini organizma.
U tim kombinacijama oni jedan prema drugome pokazuju odnos koji se u znanstvenoj terminologiji naziva sinergistički odnos ili sinergizam. Jednostavno se može reći da je sinergizam međusobni odnos dviju ili više jedinki ili tvari ili, pak, molekula, zasnovan na principu da jedna tvar pomaže djelovanje druge i obrnuto. Mogli bismo jednostavno reći da se takvim odnosom dobiva maksimalno povoljan učinak svake pojedine tvari.