Izmjenama Zakona o gradnji konačno je otvoren put za upis u zemljišne knjige kuća koje su prošle kroz program državne obnove i na koje se nije odnosio Zakon o legalizaciji bespravnih objekata. Županijski Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje počeo je zaprimati zahtjeve, županijski referenti dosad su obavili nešto više od 60 očevida, ali se još jednom pokazalo da su i nove zakonske odredbe nedorečene, pa konačna procedura i troškovi vlasnika obnovljenih kuća opet ovise o stavu Ministarstva graditeljstva. Procjenjuje se da je na području Zadarske županije kroz program državne obnove prošlo 4000 do 5000 kuća.
Upravna pristojba
S legalizacijom obnovljenih kuća koje su ostale u istim gabaritima nema nikakvih problema: uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole dovoljno je priložiti neki od dokumenata koji potvrđuje da je kuća bila u programu državne obnove (rješenje ili ugovor o obnovi, zapisnik o primopredaji, projekt obnove…), pa vlasnici takvih kuća svoje nekretnine mogu legalizirati za 920 kuna, od čega 300 kuna otpada na troškove izrade skice postojećeg stanja, koju moraju obaviti županijski referenti, a 600 kuna je upravna pristojba za uporabnu dozvolu.
S dobivenom uporabnom dozvolom i formiranom parcelom vlasnici mogu obnovljene kuće upisati u zemljišne knjige. Međutim, problem nastaje kod kuća koje su prošle obnovu, ali su naknadno nadograđivane, a početno iskustvo u Zadarskoj županiji pokazuje da je takvih kuća znatno više od 50 posto.
– Ako su projekt obnove i stanje na terenu identični, procedura je brza i jednostavna. Ali u slučaju nadogradnje obnovljenih objekata vlasnici moraju zatražiti rješenje o izvedenom stanju za nadograđeni dio svojih kuća. To je logika kojom se mi u Zadarskoj županiji rukovodimo, ali tek treba vidjeti kako će na naša rješenja reagirati Ministarstvo graditeljstva i hoće li takav upravni postupak biti potvrđen – kaže županijski pročelnik Željko Letinić.
Porast troškova
Naravno, u slučaju nadogradnje obnovljenih kuća porast će i troškovi legalizacije, jer vlasnici moraju imati projekt nadograđenog dijela na koji će im biti obračunati komunalna naknada i komunalni doprinos. Pročelnik Letinić navodi da je broj nadogradnji obnovljenih kuća u Osijeku gotovo zanemariv u odnosu na stanje u Zadarskoj županiji. Po njegovu se mišljenju radi o različitoj vrijednosti nekretnina i potrebi ljudi da u njih ulažu, zbog turizma ili nekih gospodarskih razloga, pogotovo jer je od obnove prošlo 15 ili više godina.