Denis Karlović: “Dovršetak izgradnje Višnjika velika je šansa da se Zadar profilira kao destinacija sportskog turizma!”

Novi direktor Sportskog centra Višnjik Denis Karlović odlučan je u namjeri da od toga napola dovršenog, napola zapuštenog kompleksa u središtu Zadru, napravi prvi sportski centar za pripremu sportaša u Dalmaciji, ali i veliki rekreacijski centar za sve građane.

Uz postojeću dvoranu i zatvorene bazene, Karlović je sebi zacrtao izgradnju vanjskog kompleksa bazena, teniske terene, trim-stazu za građane te, kao svojevrsnu krunu projekta, sportski hotel koji bi cijelom prostoru dao mogućnost korištenja tijekom cijele godine, ponajprije za pripreme sportaša.

– Dovršetak izgradnje ŠC-a Višnjik velika je šansa Zadra da se profilira i kao destinacija sportskog turizma, kaže Karlović, koji je u ožujku na mjestu direktora zamijenio brojnim aferama opterećenog Dina Baila.

Svojim problematičnim načinom rada Bailo je ŠC Višnjik bio doveo do višemilijunskog duga, no izvješća za prošlu godinu kazuju da je poslovanje ŠC-a Višnjik ipak bilo pozitivno.

Riječ je, kako doznajemo, više o knjigovodstvenom nego realnom plusu, no uvođenjem plina i solarnog sustava prije nekoliko mjeseci, energetska učinkovitost ŠC-a Višnjik bitno je poboljšana, što će ubuduće značajno utjecati na smanjenje troškova energenata za bazen i dvoranu, računa se i do 30 posto. No, prije nego što se povuče prvi potez prema dovršenju sportskog centra, potrebno je riješiti brojne probleme koji se od početka izgradnje dvorane nisu riješili, a bez kojih planiranje budućnosti ne može ni početi: pitanje vlasništva zemljišta.

– Oko košarkaške dvorane ima 50 tisuća kvadrata u vlasništvu Grada Zadra, a oko bazena je još 39 tisuća kvadrata u vlasništvu Ministarstva obrane. Ostali prostori, gdje je atletsko igralište, imaju još 103 tisuće četvornih metara, a na njima Grad Zadar ima pravo građenja. Želim da se zemljište oko bazena i dvorane, kao i sami objekti, unesu u temeljni kapital tvrtke ŠC Višnjik, a na preostalom dijelu isplaniraju sadržaji u skladu s novim konceptom sportskog centra koji će biti usmjeren na pripreme sportaša i otvoren za rekreaciju građana, kaže Karlović.

Sportski hotel sa stotinjak soba u kategoriji četiri zvjezdice, Karlović bi smjestio sjeverno od dvorane, na mjestu gdje je sada predviđena poslovna zgrada. Na mjestu gdje je bio predviđen hotel, među borovima, napravila bi se trim-staza za građane, a na mjestu gdje je prvotno bio predviđen hotel organiziralo bi se novo parkiralište.

– Gradonačelnik je obećao da će pitanje zemljišta za otvorene bazene riješiti s MORH-om. Tu bismo gradili olimpijski otvoreni bazen, manji bazen s tornjem za skakače u vodu te dječji bazen za najmlađe. Sve to prema postojećim projektima Nikole Bašića, a za ostale sadržaje treba ići u izmjenu detaljnog plana. Ponavljam, cijeli kompleks želimo prenijeti u temeljni kapital tvrtke ŠC Višnjik, jer bez pitanja vlasništva i izmjena detaljnog plana, odnosno “čistih papira”, ne možemo očekivati interes ulagača, veli Karlović.

O lokaciji novog nogometnog stadiona nije se htio izjašnjavati (“imam viziju, ali još je prerano o tome govoriti”), ali je zato siguran da buduće nogometno igralište ne treba imati atletsku stazu.

– Mislim da će svi sportaši pozdraviti odluku da se hotel gradi u blizini dvorane. Oni koji su bili na sportskim pripremama znaju dobro koliko je važna blizina hotela od mjesta treninga. Naravno, za hotel tražimo zainteresirane ulagače, ali ćemo na jesen vidjeti i koji nam europski fondovi stoje na raspolaganju. Smatram da je ovako zamišljen ŠC Višnjik izvodiv u potpunosti i upotrebljiv tijekom cijele godine, a to znači samostalan u svom održanju, zaključuje direktor Karlović, uz napomenu da za sve svoje planove ima punu podršku gradonačelnika Božidara Kalmete.

Zadarska dvorana najmanje koštala

Komentirajući sudbinu hrvatskih sportskih dvorana građenih za SP u rukometu, Karlović kaže da je zadarska dvorana, za razliku od drugih, najmanje koštala, najmanje je dobila novca od države za dovršenje, a možda najbolje radi od svih drugih dvorana. Velika zasluga za to ide i projektantu Marijanu Hržiću, ističe direktor Karlović, koji je predložio da se uz postojeću glavnu, ispod tribina naprave još četiri manje dvorane. To se pokazalo punim pogotkom jer su te dvorane svakodnevno, gotovo cijelu godinu, zauzete s više od 2800 dnevnih korisnika, što cijelom sportskom centru donosi solidne prihode.

– Kad se uzme cijena gradnje svake dvorane i podijeli s brojem stolica, dobit ćete, primjerice, da je zadarska dvorana po stolici koštala 26.000 kuna, a dvorana u Rijeci 178.000 kuna. Da ne spominjem dvoranu u Splitu, koja je koštala 1,1 milijardu kuna, a od države je dobila 550 milijuna kuna, ili zagrebačka Arena koja je dobila 750 milijuna kuna, ili Varaždin koji je dobio 450 milijuna kuna. Mi smo dobili 100 milijuna kuna, a ukupna cijena izgradnje dvorane iznosila je 227 milijuna kuna, zaključio je Karlović.