I znanstvenici podijeljeni: Dolazi li globalno zatopljenje ili globalno zahlađenje?

Što se događa s vremenom? Pitaju se to ne samo nevoljnici u Tribunju, Vodicama i Splitu koji ovih dana ispumpavaju poplavljene podrume, nego i znanstvenici, prognostičari, fizičari i klimatolozi koji su i oko ovog pitanja – potpuno podijeljeni.

Jedni tvrde da je svemu uzrok globalno zatopljenje, a drugi da nam stiže globalno zahladnjenje. Akademik Vladimir Paar u više svojih znanstvenih analiza tvrdi kako je temperatura u 70-ima i 80-ima prošlog stoljeća rasla, no da je u posljednjih 16 godina prestala rasti, štoviše, da čak blago pada, dok koncentracija CO2 raste brže nego ikad. Ti su podaci u suprotnosti s razvikanom teorijom globalnog zatopljenja, a nedavno su u Kongresu SAD-a na to ukazali i neki ugledni američki znanstvenici. Štoviše, nedavno su objavljene i NASA-ine satelitske snimke po kojima se zorno vidi kako se polarna kapa, dakle ona na Sjevernom polu, izrazito povećava, piše Slobodna Dalmacija.

Prof. Mirko Orlić s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu vremenske ekstreme kojima se čudimo cijelo ljeto pripisuje neravnomjernom zagrijavanju zemaljske kugle.

Trenutnu vremensku situaciju moramo povezati s globalnim zatopljenjem i činjenicom da se ono ne odvija svuda na isti način, nego raznoliko, što znači da zagrijavanje nije istog intenziteta na svim dijelovima zemaljske kugle. Veće je u polarnom području oko Arktika, a manje oko ekvatora. Kao posljedica toga mijenja se režim planetarnih valova, koji postaju dublji i sporiji, objašnjava prof. Orlić. Područja koja se nalaze u dolini vala, kao mi sada, izložena su kišovitom vremenu, a ona koja se nalaze u području grebena, kao trenutačno Kalifornija, imaju strašnu sušu i vrućinu.

Rast globalne morske razine

Prof. Orlić, koji je zajedno s dr. Zoranom Paserićem autor članka o rastu globalne morske razine, jednog od niza radova na kojima se zasniva 5. klimatsko izvješće Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC), podsjeća na to da su se upravo zbog jačeg zagrijavanja na sjeveru i do sada pojavljivale čudne situacije. Lani je, primjerice, koncem proljeća u Splitu izmjereno 14 Celzijevih stupnjeva, a na sjeveru Finske 29. No, treba spomenuti da su u posljednjih desetak godina ljeta u Hrvatskoj bila toplija od višegodišnjeg prosjeka i uglavnom relativno suha, te da je ljeto 2014. svojevrsna prekretnica.

Tijekom 100 godina globalna temperatura porasla je za 0,7 Celzijevih stupnjeva, a globalna razina mora povisila se za 10 do 20 centimetara, kaže Orlić.

Neuobičajen put ciklona

U prilog tezi prof. Orlića idu i tumačenja prognostičarke DHMZ-a Ankice Stojanović, koja objašnjava da u posljednjih mjesec dana imamo situaciju da se ciklone sa sjevera Europe spuštaju na Sredozemlje, što prijašnjih godina nije bila uobičajena putanja ciklona. One su obično dolazile sa sjeverozapada, a ne sa sjevera, i puno su se brže premještale dalje, dok se sada dulje zadržavaju nad našim područjem. Upravo ova situacija potvrđuje da je došlo do promjene režima planetarnih valova, koji postaju dublji i sporiji, o čemu je govorio prof. Orlić.

To doista nije uobičajen put ciklona, a činjenica je da se sporije premještaju nego što smo navikli. No, ipak je još uvijek rano za znanstvene analize o ovome što se sada događa jer to je posao koji traje godinama. Analiza se ne može napraviti ad hoc za dvije-tri ciklone, treba puno više vremena da se svi parametri stave u kontekst. Možda ćemo dogodine znati zašto se ovo događalo ove godine, ističe Ankica Stojanović.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...