Kamatne stope na štednju spustile su se na rekordno niske razine, a od početka iduće godine štediše čeka još jedan udarac. Neovisno o visini štednje, prilikom isplate kamata svakom štediši država će uzeti 12 posto.
Iako se prvobitan prijedlog koji je plasirao bivši ministar Linić odnosi samo na građane sa štednim ulozima iznad 400.000 kuna, na kraju će se ipak oporezivati sve kamate, neovisno o visini štednog uloga.
Nakon detaljnijih analiza vladajući su zaključili da bi oporezivanjem samo bogatih prikupili mrvice u nezasitnu državnu blagajnu. Stoga su odlučili razrezati porez svim štedišama koji drže depozite u bankama. Kako bi udar bio bezbolniji, istovremeno idu sa stimulativnim promjenama poreza na prihod koji bi trebao dovesti do rasta plaća.
Prema analizi Ministarstva financija, više od 50 tisuća hrvatskih građana na štednim računima u bankama drži oko 10 milijardi eura i na kamatama zarade 2,3 milijarde kuna. Prema toj računici, uvođenjem poreza na kamate u državni proračun će se sliti 345 milijuna kuna.
Porez na kamate naplaćivat će se neovisno o tome kada je zaključen ugovor o štednji. Prilikom isplate kamata svakome će se odrezati 12 posto iznosa.
Naš izračun pokazuje da će mali štediše sa štednjom od 10.000 do 50.000 kuna, uz prosječnu kamatnu stopu od 3 posto, godišnje platiti između 36 i 180 kuna. Visina poreza proporcionalno se penje pa će one imućnije, sa štednjom od 500.000 do 1.000.000 kuna, porez koštati od 1.800 do 3.600 kuna.
U gradovima i općinama u kojima se naplaćuje prirez, uz porez na kamatu veže se i dodatni namet. Tako se, primjerice u Zagrebu, u kojem se naplaćuje maksimalni prirez po stopi od 18 posto, ukupno opterećenje penje na 13,16 posto.
Uvođenje poreza na kamate vjerojatno neće izazvati odljev štednje preko granice jer su u zemljama Europske unije porezne stope više nego što će biti u Hrvatskoj, ali to bi moglo potaknuti građane da plasiraju novac u druge oblike štednje ili investicija.
Podsjetimo, prije dvije godine uvedeno je oporezivanje dividendi po istoj stopi po kojoj će se sada oporezivati kamate. Jednostrano oporezivanje dividendi destimuliralo je ulaganje u dionice u proteklom razdoblju. Sada bi se moglo dogoditi da se dio štednje iz banaka vrati na tržište kapitala, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da su kamatne stope na štednju na povijesno niskim razinama.
Dio kapitala mogao bi se preseliti i u investicijske fondove, mirovinsku štednju i životno osiguranje, čiji su prinosi i dalje neoporezivi.