Tko se danas zaposli, u starosti će imati mirovinu tek nešto iznad 2000 kuna!

Onaj tko se danas zaposli pa bude imao sreće 40 godina zarađivati prosječnu plaću, može računati da će mu mirovina biti samo 37 posto te plaće. Ustvari, Hrvatska bi, kako sada stoje stvari, polovinom ovog stoljeća mogla biti na samom europskom dnu po tom odnosu plaće i mirovine.

Nije moguće znati kako će se od toga živjeti, jer nitko ne zna ni kolike će plaće biti, koliko će biti zaposlenih, kakav će nam biti standard, no bude li kao danas, te će mirovine biti kao da danas primaju oko 2056 kuna. Zna li se da je granica siromaštva postavljena na oko 35 posto prosječne plaće za jednu odraslu osobu, onda je jasno da buduće umirovljenike s punim radnim vijekom samo mali korak dijeli od siromaštva u starosti.

Trenutačno 3368 kuna iznosi prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža, a njezin udio u prosječnoj neto plaći od 5558 kuna iznosi 60,6 posto. To će budućim generacijama biti nedostižan san, ako se u međuvremenu ne promijeni stopa doprinosa za mirovine ili Hrvatska ne doživi gospodarski preporod - pokazuje istraživanje dr. Danijela Nestića i Ive Tomić s Ekonomskog instituta Zagreb. Autori ističu da se u cijeloj Europi mirovine postupno smanjuju u odnosu na druga primanja, financiranje javnih mirovinskih sustava nalaze se u ozbiljnim problemima, a na njihovu stabilnost utječu produljenje životnoga vijeka, smanjivanje stope fertiliteta, povećanje fleksibilnog i nesigurnog rada...

Njihov znanstveni rad, koji su predstavili prije dvije godine, jedno je od rijetkih istraživanja o budućim mirovinama, a pokazuje da će budući umrovljenici koji će primati mirovine iz oba stupa biti u nepovoljnijem položaju od starih umrovljenika koji će mirovine dobivati iz prvog stupa. Uz pretpostavku da će stopa prinosa u drugom stupu biti četiri posto, 2027. godine mirovina isplaćena iz oba stupa bit će 17 posto niža od one ostvarene samo u prvom stupu, zbog različitih formula izračuna. Onima koji primaju mirovine samo iz prvog stupa one se usklađuju po švicarskoj formuli, i s rastom plaća i s inflacijom, dok se onima iz oba stupa mirovine usklađuju samo s inflacijom.

Kad se sve sabere, ispada da je blizu istine ekonomist dr. Ante Babić koji nam je kazao da će buduće mirovine biti tolike da pušači od njih neće moći kupiti cigarete, pa savjetuje ulaganje u štednju, životna osiguranja...
- Budućnost je takva da se uopće ne smije računati na mirnu starost. Iz plaća treba izdvajati u privatne mirovinske sustave i štednju. Kod nas se često govori da štedimo u nekretninama za starost, a to je ustvari štednja za buduće generacije. Mislim da će se u idućih 20 godina rasprodati apartmani, stanovi i kuće koje smo sagradili i kupili, ako nisu u funkciji i ne donose neke prihode, jer stvaraju trošak – ističe dr. Damir Novotny.

Ovaj nam ekonomist kaže da su mirovine male jer je mirovinski sustav pod velikim pritiskom prijevremenih i mirovina po posebnim propisima. Stoga bi prijevremeno umirovljene vratio u svijet rada te ukazuje da cijela Europa dozvoljava umirovljenicima da se zapošljavaju, dok bi sve mirovine koje nisu ostvarene temeljem rada, nego po posebnim propisima, izdvojio iz mirovinskog sustava u proračun.

Sve manje radnika

Na naše pitanje kako štedjeti od plaće kad ni prosječna ne pokriva životne potrebe i što građani mogu očekivati, je li se uopće moguće vratiti na nekih predratnih 1,9 milijuna zaposlenih, dr. Novotny kaže da se nećemo vratiti na broj zaposlenih s početka 90-ih iduća dva desetljeća.

- Zaposlenost će nam još padati. Događat će nam se ono što se od dvijetisućitih događalo istočnoeuropskim državama iz kojih se radna snaga odlijevala u Zapadnu Europu. Imat ćemo još manje radnih mjesta, ali će nam pasti broj nezaposlenih. Politika nije sprema za dubinske reforme i iscrpljuje ekonomiju neproduktivnim investicijama, neorganiziranim državnim sektorom, niskoproduktivnim državnim činovnicima i zaposlenim u javnim poduzećima. Zato je mirovinski sustav u deficitu. To je strukturni minus. Nastavimo li s ovim trendom korak naprijed, korak nazad, nećemo se oporaviti. BDP nam je od 2008. pao 17 posto. Sve kad bismo idućih 30 godina rasli po godišnjoj stopi od 0,5 posto, ne bi nam BDP dosegnuo razinu iz 2008. – nije optimističan dr. Novotny.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...