Ovoga vikenda u noći sa subote na nedjelju prelazimo s ljetnog na zimsko računanje vremena – spavat ćemo dulje, noć će pasti ranije, a trebat će uključiti svjetla na autu i po danu.
Kazaljke bi službeno unazad trebalo pomaknuti u dva sata ujutro 26. listopada. Ako u subotu potegnete malo dulje u noć, ne zaboravite da ćete imati sat vremena više za spavanje. No također budite spremni na kraće trajanje dana navečer.
U željezničkom prometu zbog pomicanja vremena s tri na dva sata tri putnička vlaka bit će zaustavljena na sat vremena na kolodvorima u kojima se zateknu u skladu s voznim redom. Riječ je o po jednome vlaku na relacijama Vinkovci – Zagreb (stajat će na kolodvoru Vinkovci), Varaždin – Zagreb (stajat će na kolodvoru Varaždin) i Osijek – Zagreb (stajat će na kolodvoru Špišić Bukovica).
Zimsko računanje vremena zapravo je standardno računanje vremena, a ljetno pomicanje kazaljki prvi je predložio Novozelanđanin George Vernon Hudson 1895. Ideju su prve u praksi provele Njemačka i Austrougarska 1916. radi štednje ugljena.
Između dva rata bilo je ukinuto, a zatim se ponovno vratilo tijekom Drugog svjetskog rata i u vrijeme energetske krize sedamdesetih godina.
U bivšoj Jugoslaviji prvi puta kazaljke su pomicane 1983. Danas ih pomiču skoro sve europske države i cijela Sjeverna Amerika. Međutim, posljednjih godina vode se brojni prijepori oko učinkovitosti pomicanja sata. Neki ga ljudi zagovaraju, a drugi kritiziraju.
Prvi proponenti tzv. ljetnog računanja vremena tvrdili su da bi ono moglo donijeti uštede na struji jer su u to vrijeme glavni potrošači bile žarulje. No pojavom suvremenog grijanja i hlađenja na struju, uzorci potrošnje značajno su se promijenili pa je taj koncept doveden u pitanje. Neki ekonomisti čak smatraju da je prelazak na ljetno vrijeme možda i kontraproduktivan.
Ne zaboravite da početkom zimskog računanja vremena također kreće i obaveza vožnje automobila s uključenim svjetlima; za nepoštivanje propisa predviđena je novčana kazna u iznosu od 300 kuna.