Pretvorbeni kriminal ne zastarijeva?!

Udruga bivših zadarskih radnika podnijela kaznenu prijavu DORH-u protiv Hrvatskog fonda za privatizaciju

Antena Zadar / Zara PIX

Udruga bivših zaposlenika “Solidarnost” Zadar podnijela je kaznenu prijavu DORH-u protiv svih predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Republike Hrvatske, ministara privatizacije i upravljanja imovinom i direktora Agencije za restrukturiranje i razvoj od osnutka 27. studenoga 1992. godine do ukidanja 2011. godine. Kaznene prijave su podnesene protiv Ivana Penića, predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju, od 1. travnja 1993. do 7. lipnja 1995. godine i ministra privatizacije i upravljanja imovinom, od 27. siječnja 1995. do 16. prosinca 1996. godine, Zlatka Mateše, direktora Agencije za restrukturiranje i razvoj, od 1992 – 1993. godine, (glavna zadaća Agencije je bila nadziranje pretvorbe poduzeća, davanje uputa za provođenje Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, savjetuje poduzeća u svezi s postupkom restrukturiranja, privatizacije i vlasničke pretvorbe u konkretnim slučajevima i dr.), Milana Kovača, predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju, od 1995. do 1996. godine i ministra privatizacije i upravljanja imovinom, od 16. prosinca 1996. do 1. travnja 1999. godine, Hrvoja Vojkovića,  predsjednika Uprave Hrvatskog fonda za privatizaciju, od veljače 2000. do ožujka 2002.godine te Krešimira Starčevića, predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju, od travnja 2002. do prosinca 2003. godine.

U kaznenoj prijavi se navodi kako su svi navedeni osumnjičenici obnašali dužnost predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju, ministra privatizacije i upravljanja imovinom i direktora Agencije za restrukturiranje i razvoj, a glavne radnje su se odvijale u sjedištu Fonda, Ivana Lučića 6, 10000 Zagreb i to svaki ponaosobno u svom mandatu, bilo kao predsjednik Uprave Fonda ili kao ministar privatizacije i upravljanja imovinom ili kao direktora Agencije, od osnutka Fonda 27. studenoga 1992. godine do ukidanja 2011. godine. Kao dokazi u ovom slučaju navode se opče poznata stvar te uvidi u arhivske spise Hrvatskog fonda za privatizaciju RH u Zagrebu.

Iz Udruge bivših zaposlenika “Solidarnost” Zadar u kaznenojj prijavi navode kako je prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Županijska komore Zadar, u bivšoj općini Zadar do 1991. godine u stalnom radnom odnosu bilo oko 42.000 zaposlenih, a od toga oko 27.000 u gospodarstvu. Općina Zadar do početka Domovinskog rata bila je jedna od najačih industrijskih regija u Republici Hrvatskoj, kao i u bivšoj Jugoslaviji. Sveukupno gospodarstvo bilo je izvozno orijentirano, što podrazumijeva da je preko 50 posto industrijske i poljoprivredne proizvodnje plasirano na svjetsko tržište. Rast industrijske proizvodnje kretao se od 10-15 posto godišnje, a investicije su bile ogromne, jer se gradilo i zapošljavalo na sve strane i u svim sektorima gospodarstva. O svemu navvedenom, kako kažu u prijavi, može posvjedočiti vrlo obimna dokumentacija, stvarno stanje na terenu, te brojni direktori i svjedoci 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća, sve do početka Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj, 1991. godine.

Zadranka

Istaknuto je kako je primjerice, poduzeće Bagat iz Zadra, potkraj 80-tih godina prošlog stoljeća pa sve do početka Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj zapošljavalo 4143 radnika u stalnom radnom odnosu s organizacijskim jedinicama Bagat šivaćih strojeva, Bagat trgovina, Bagat plinskih armatura i dr. Osobni dohoci-plaće su se redovito isplaćivale do 10. dana u mjesecu za prethodni mjesec i to uvijek iznad prosjeka osobnih dohodaka u RH, godišnje se dijelilo oko 50 stanova za potrebe zaposlenih radnika, te oko 100 kredita za potrebe individualne stambene izgradnje uz izuzetno povoljne uvjete kreditiranja.

Na teret sredstava poduzeća školovala su se djeca zaposlenih radnika na višim i visokim školama, dok su ostale pogodnosti zaposlenih kao što su svakodnevni topli obrok, pravo na zimnicu, putovanje, te ostali društveni standard bili normalna stvar.

Iz Udruge “Solidarnost” Zadar ističu kako je upravo prvo uništeno hrvatsko poduzeće bila tvornica Vlado Bagat iz Zadra iz razloga da ista ne bi tijekom rata prešla na vojnu proizvodnju za potrebe HV-a, a koje su onemogućile određene osobe  na zadarskom području. Tvornica Bagat je bila jedna od najvećih tvornica šivaćih strojeva u Europi i jedna od okosnica zadarskog gospodarstva. Imovina tvrtke u pretvorbi je znatno umanjivana  što znači da su nekretnine Bagata došle u ruke određenih pojedinaca bez ikakvog pravnog temelja i da su prodavane u bescjenje. Uprave i nadzorni odbor poduzeća često su se mijenjale, a sve s ciljem da se prikrije pljačka poduzeća. Poduzeće Bagat iz Zadra proizvodilo je oko 200.000 komada šivaćih strojeva za domaćinstvo i oko 10.000 komada šivaćih strojeva za industriju tekstila, industriju namještaja te industriju kože i obuće. Oko polovinu proizvodnje plasiralo se na tržište bivše Jugoslavije, dok je preostali dio od oko polovine proizvodnje plasiran na svjetsko tržište na svih pet kontinenata, ukupno 105 zemalja svijeta od Kanade do Novog Zelanda i to bilo izravno pod trgovačkom markom Bagat ili pak neizravno pod trgovačkom markom glavnih kooperanata, firmi Necchi i Vigorelli iz Italije.

Između 1991. godine i 2001. godine, poduzeće Bagat je u većinskom vlasništvu od oko 80 posto Republike Hrvatske i to Hrvatskog fonda za privatizaciju i Mirovinskog fonda, potpuno propalo te završilo u stečaju dana 12. veljače 2002. godine. Imovina poduzeća je rasprodana u bescjenje tijekom postupka stečaja i likvidacije društva Bagat i to kriminalnim skupinama i lobijima iz Hercegovine povezanih s osiguravajućim društvom iz Zagreba čiji su osnivači iz Hercegovine. Sve proizvodne hale su porušene, a na tim lokacijama sada uredno posluju trgovački lanci Lidl i drugi, kojima su ti isti kriminalci iz postupka stečaja i likvidacije prodali po cijeni 10-20 puta većoj od kupljene. Naime, tek osnovano poduzeće iz Zagreba, navodno poduzeće kćerka u vlasništvu osiguravajuće grupe iz Zagreba, s dotadašnjim ukupnim prometom na žiro računu od petnaest kuna kupilo je sve nekretnine poduzeća Bagat – Precizna mehanika d.d. u stečaju Zadar u bescjenje.

Želimo raditi, prosvjed, posao

U navedenoj kaznenoj prijavi DORH-u Udruge bivših zaposlenika “Solidarnost” Zadar, koju potpisuje predstavnik oštećenih i predsjednik udruge Petar Smokrović,  ističe se kako su se po istoj privatizacijskoj formuli odvijali i drugi modeli privatizacije svih proizvodnih i trgovinskih poduzeća u Zadarskoj županiji i to svih uništenih tvrtki koje u cijelosti navodimo.

1. Vlado Bagat d.d. (zapošljavao 4.143 radnika)
2. Vinilplastika sa svim organizacionim tvrtkama u lancu (zapošljavala 1.285 radnika, Državni ured za reviziju utvrdio je da  postupci pretvorbe i privatizacije nisu obavljeni u potpunosti u skladu sa zakonskim odredbama.)
3. Boris Kidrič, tekstilna industrija, Zadar (2.252 radnika, imovina poduzeća završila nakon lažnog stečajnog postupka u rukama mafije i kriminalaca)
4. Tvornica duhana, Zadar (187 radnika)
5. Zadranka d.d. Zadar ( 1.500 radnika)
6. Plodine d.d. Zadar
7. Poljoprivredni kombinat Zadar (1.989 radnika)
8. Mljekara Zadar (240 radnika)
9. Agroprodukt i Agropromet Benkovac i Veletržnica d.d. Benkovac
10. Luka d.d. Zadar
11. Tankerkomerc d.d. Zadar
12. Maraska d.d. Zadar (Hypo banka)
13. Aluflexpack d.d. Murvica (krediti sumnjiva izvora i namjene)
14. Aerodrom Zadar (sumnjivi krediti i namjene)
15.Vodovod Zadar (za spoj sa Šibenikom beskorisno utrošeno 150.000.000 kn)
16. Šume Zadar (sumnjive koncesije koje se ne naplaćuju)
17. zemljište u poslovnim zonama (zaštita vlasništva RH)
18. zemljište u Obrovcu (grad Obrovac prijavljen posebno)
19. sanacija Glinice i razgradnja (cijena veća od bivše izgradnje)
20. Dalmatinska banka ex Komercijalna banka Zadar Udjeli?
21. Poljoprivredno dobro Vrana (privatizacija)
22. Poljoprivredno dobro Bokanjac (privatizacija)
23. Gortan d.d. Zadar, građevinsko poduzeće
24. Jadran Zadar d.d., građevinsko poduzeće
25. Radnik Benkovac d.d., građevinsko poduzeće
26. Borik d.d. Zadar, turističko poduzeće (Hypo banka)
27. Jadera d.d. zadar (Hypo banka)
28. Turisthotel Zadar (čudna privatizacija, Hypo banka)
29. SAS d.d. Zadar (400 radnika, čudna privatizacija, Hypo banka)
30. Otočanka d.d. Zadar (1.800 radnika)
31. Transport Zadar
32. PZ Vukšić (300 radnika)
33. Donacija Orlović (vrijednost preko 100 mil. DM)
34. Mesopromet Zadar (90 radnika)
35. Elektronika Zadar (187 radnika)
36. Kepol Benkovac (70 radnika )
37. Tvornica kože Zadar (245 radnika)
38. Dalma Zadar ( Državni ured za reviziju utvrdio je da pretvorba i privatizacija bivšeg društvenog poduzeća Dalma holding Split u čijem je holdingu bila udružena i DALMA ZADAR, nije obavljena u potpunosti u skladu s odredbama Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća.
39. Zadarska tiskara i Narodni list Zadar (114 radnika)
40. Polikem Zadar
41.Prigorka Zadar
42. Gramat Zadar
43.Jugoplastika – pogon Zadar (706 radnika) i dr.

U kaznenoj prijavi Udruga “Solidarnost” Zadar ističe kako su svu izuzetno vrijednu imovinu preuzele kriminalne grupe i skupine bliske vlasti, dakle oni koji su bili politički podobni, te danas raspolažu s ogromnim bogatstvima. Tako je, kažu, nastala ogromna socijalna diferencijacija i to onih rukovodnih struktura i radnika iz 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća, koji su stvorili sva ta poduzeća i materijalna dobara, a koji su danas pri kraju životnog vijeka, umirovljenici koji su na granici ili ispod granice egzistencije i ljudskog dostojanstva i sloj novonastalih bogataša koji su prije Domovinskog rata predstavljali socijalne probleme i društveni talog ili zlo društva. Za sve je to je, smatraju, netko kriv i to upravo strukture vlasti koje su bile na odgovornim društvenim položajima u Republici Hrvatskoj i to od 1990. godine do danas, koje su to omogućile pojedinim društvenim skupinama da se domognu imovine velike vrijednosti za koju imovinu nikada nisu platili adekvatnu tržišnu niti bilo kakvu cijenu. Takvih je slučaja bezbroj u Zadarskoj županiji, kao i u Republici Hrvatskoj, a da za ta kaznena djela u pretvorbi i privatizaciji trgovačkih društava nikada nitko nije odgovarao bilo kazneno ili imovinsko-pravno. Zbog toga nema novih stvaranja vrijednosti, nema proizvodnje, nema otvaranja novih radnih mjesta, pa prema tome ni izvoza niti rasta društvenog bruto proizvoda. Naime, novopečeni bogataši, tajkuni, nepismenjakovići, podobni vlasti i bezveznjaci to ne mogu niti znaju, ističu u svojoj prijavi bivši radnici.

Prosvjed radnika Naute Lamjane

Upozorili su i na činjenicu kako Državno odvjetništvo Republike Hrvatske na svu tu štetu ne reagira već više od 20 godina, a bivši zaposlenici, odnosno podnositelji ove kaznene prijave su, kažu, svjedoci tome. Za sve to prije svega krivcima smatraju inkriminirane osobe – predsjednike Hrvatskog fonda za privatizaciju, ministre privatizacije i upravljanja imovinom i direktore Agencije za restrukturiranje i razvoj, od osnutka Fonda 27. studenoga 1992. godine do ukidanja 2011. godine, jer su upravo te osobe kao odgovorne osobe počinile kazneno djelo protiv službene dužnosti i to zlouporabom položaja i ovlasti iz članka 337.stavka 4., a u svezi stavka 1., 2. i 3. Kaznenog zakona («Narodne novine», br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00 i dr.), i to sve zbog toga što su u do tada društvena poduzeća postavljali  sebi politički podobne osobe ili pak motivirani nepotizmom, dakle braću, sestre, prijatelje, ljubavnice u nadzorne odbore, koji su dalje birali političku podobnu upravu, direktore i šefove i to sve s jednim jedinim ciljem da bi se  bitno smanjila vrijednost ili gotovo uništila imovina trgovačkih društava, te rasprodala u bescjenje, a ovdje inkriminirane osobe dijelile dobit. Bivši djelatnici tih poduzeća ostali su bez posla i sredstava za život, pa sada žive na granici ili ispod granice siromaštva. Njihova djeca, koja su završila određene škole, a neki čak i fakultete nemaju gdje raditi. Netko za sve to mora biti kriv i odgovarati pred zakonom, jer su upravo gore inkriminirane osobe osobe imale namjeru (dolus) da se sve tako dogodi, te su tim svojim činom počinile niz kaznenih djela u stjecaju s kaznenim djelom iz članka 337. Kaznenog zakona i prouzročile štetu koja se broji milijardama kuna.

Prosvjed stanara Galićevih zgrada (Foto: Ivan Katalinić / Antena Zadar)

Kao što je opće poznato prema relevantnim odredbama Ustava Republike Hrvatske («Narodne novine», br.41/01, 55/01 i 76/10), kaznena djela koja su počinjena u postupku pretvorbe i privatizacije ne zastarjevaju te zbog svega dosad navedenog iz Udruge “Solidarnost” predlažu da Državno odvjetništvo Republike Hrvatske provede istragu protiv gore inkriminiranih osoba, prikupi svu potrebnu dokumentaciju, sasluša brojne svjedoke s područja Zadarske županije, koje će Udruga bivših zaposlenika Solidarnost Zadar predložiti, podigne optužnicu pred stvarno i mjesno nadležnim Županijskim sudom, predloži kaznu bezuvjetnog zatvora u trajanju od deset godina te ispostavi imovinskopravni zahtjev na naknadu štete.

 

 

 

 

 

 

 

 

Ostavi komentar koristeći Facebook



 

Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar