Uhićenje 80-postotnog invalida oboljelog od multiple skleroze Huanita Luksetića zbog 11 stabljika indijske konoplje, sušare i pribora za izradu ulja kanabisa uznemirilo je mnoge koji svjedoče koliko je tim uljem poboljšao svoje zdravstveno stanje. Tim je slučajem ponovno aktualizirano korištenje kanabisa u medicinske svrhe.
U splitskom Društvu multiple skleroze mnogi si uljem konoplje olakšavaju zdravstvene tegobe. – Koliko vidim, gotovo pola ih je probalo ulje, ali ono je skupo i time teže dostupno. Koristi su vidljive. Smanjio im se tremor, produžio period aktivnog rada, poboljšala ravnoteža, gibljiviji su – kaže Goran Jugović, viši fizioterapeut. Najpoznatiji svjetski zagovornik legalizacije konoplje u medicinske svrhe, Kanađanin Rick Simpson, neumorno dokazuje da je na vlastitu primjeru iskusio taj prirodni lijek.
Izliječio si je rak kože i opekline ruke te 2004. godine na web stranici objavio recept za pripremu ulja, koje prave mnogi diljem svijeta, a internetski su forumi prepuni svjedočanstava o ljekovitosti pripravka kod niza bolesti. Sada već i najveći protivnici znaju da temelja za primjenu u strogo medicinske svrhe ima, ali, nažalost, iz straha od širenja uporabe konoplje radije ne žele otvarati tu Pandorinu kutiju. Ni zdravstvene se vlasti kraj toliko gorućih problema u zdravstvu nemaju snage angažirati u tome, već jednostavno čekaju da EU zauzme jedinstven stav o tom pitanju.
Anesteziologinja Ambulante za bol i palijativnu medicinu karlovačke Opće bolnice, prim. dr. Marijana Persoli-Gudelj, podsjeća da je medicinsko djelovanje ulja višestruko dokazano. Nuspojave postoje, priznaje, ali su daleko manje nego kod nekih legalnih farmaceutskih lijekova koji mogu izazvati čak i smrt, dok, kaže, prof. Lester Grinspoon s Harvarda tvrdi da nije zabilježena nijedna smrt od konoplje.
– Pacijenti ga, na osnovi tuđih i vlastitih iskustava, nabavljaju ilegalno i skupo plaćaju. Prema tome, legalizacijom bi se zaustavilo ilegalno tržište, poboljšala kvaliteta života bolesnika, a u nekim slučajevima i rezultati liječenja – ističe dr. Persoli-Gudelj.
– Analgetski učinak medicinskog kanabisa je neosporiv, ali navodi se i njegovo antitumorsko djelovanje. Prema tome, treba ga uvesti u terapiju onkoloških bolesnika već u aktivnoj fazi liječenja, a ne samo u palijativnom liječenju – jasna je dr. Persoli-Gudelj, inače predsjednica Sekcije za liječenje boli u onkologiji Hrvatskog onkološkog društva. S obzirom na to da se danas opijati primjenjuju i u liječenju kronične nemaligne boli, misli da bi i tu postojale određene indikacije jer, kaže, u literaturi se spominje čitav niz bolesti kod kojih je opravdana njegova primjena u samoj terapiji bolesti.
Prof. Josip Čulig, voditelj Referentnog centra za farmakoepidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, kaže kako je u više od 28 zemalja registriran oralni sprej koji je prošao klinička ispitivanja kod pacijenata s različitim bolestima i pokazao učinak na njihove simptome: neuropatsku bol, multiplu sklerozu, bol kod raka, reumatoidni artritis, disfunkciju mokraćnog mjehura. Nisu, napominje, u svim zemljama sve indikacije odobrene.
– Nema dvojbe da ekstrakti medicinske konoplje imaju koristan klinički učinak. No, da bi se primjenjivali kod ljudi potrebno je formulirati proizvod prema Zakonu o lijekovima. Što prije Hrvatska učini pomak zasnovan na stručnom mišljenju i ako treba uskladi zakone, prije će prestati nekontrolirana primjena različitih pripravaka. Što se znanosti tiče, dileme nema: postoji endokanabinoidni sustav i na njega se može utjecati egzogeno, tj. pomoću lijekova – jasan je prof. J. Čulig.
Upravo zbog mogućnosti utjecaja konopljina sastojka THC-a na psihičko stanje ljudi, za prof. Slavka Sakomana konoplja je prije svega ipak – droga. Smatra da se treba još puno istraživati kako bi se nedvojbeno odgovorilo na pitanje može li bilo koji proizvod od konoplje dobiti status lijeka, a izražava i skepsu prema njezinu prodoru na tržište pod egidom lijeka. U konačnici bi to, napominje, moglo imati za cilj legalizaciju marihuane, kao u američkoj saveznoj državi Colorado.
– Ako će uporaba marihuane ili njenih sastojaka biti šire prihvaćena u EU i osobito ako će to preporučiti ili odobriti Europska medicinska agencija ili Svjetska zdravstvena organizacija, tada je logično da to učinimo i mi. Hrvatsko zdravstvo ima puno važnijih problema – kaže dr. Sakoman.
Sličan je i službeni stav resornog ministarstva. Kaže da je RH potpisnica konvencija UN-a o suzbijanju zloporabe droga, a da je marihuana u cijelom svijetu kontrolirana supstanca uvrštena u popis droga. Primjena marihuane u medicinske svrhe značila bi primjenu registriranog lijeka. U Hrvatskoj, međutim, nema pokrenutih postupaka za izdavanje odobrenja bilo kakvog kliničkog ispitivanja liječenja kanabisom, tj. lijekom koji sadrži kanabis.
– Nije nam poznato ni provođenje bilo kakve druge analize liječenja kanabisom u cilju legalizacije u medicinske svrhe. Jedan je takav zahtjev bio podnesen 2010., ali je odbijen – kažu u Ministarstvu zdravlja.
Posjedovanje, uzgajanje ili prodaja konoplje kažnjivi su, ali istovremeno je sve više zemalja u kojima se njene strogo kontrolirane prerađevine priznaju kao ljekovite i dopušta se njihovo korištenje u medicinske svrhe. U lipnju je tako konoplju u medicinske svrhe odobrila susjedna Slovenija, prije godinu dana Rumunjska je takvom odlukom slijedila primjer Italije, Austrije, Francuske, Češke, Njemačke i Nizozemske.
Ozakonjenju konoplje u medicinske svrhe prethodilo je niz znanstvenih studija koje dokazuju blagotvoran učinak za oboljele od raka, multiple skleroze, psihičkih bolesti, AIDS-a, Parkinsonove bolesti i mnogih drugih. Kanađanin Rick Simpson nije jedini koji tvrdi da mu je konoplja pomogla da se izliječi od raka. No, u Hrvatskoj će do daljnjega konopljino ulje ostati u domeni crnog tržišta, jer se zdravstvene vlasti ne namjeravaju tako skoro baviti tim problemom.