U američkim saveznim državama sa ozakonjenim korištenjem medicinske marihuane, broj slučajnih smrti od prekomjernog uzimanja farmaceutskih sredstava protiv bolova se smanjio za 25 posto, kaže najnovije istraživanje. U SAD počinje i legalizacija rekreativnog uzimanja marihuane. Od 2000. do 2010. njezino korištenje se udvostručilo, a istodobno prepolovila konzumacija kokaina, kojega južnoamerički karteli sada bacaju na europsko tržište.
Sjedinjene Američke Države muku muče s lijekovima na recept za subijanje bolova kao što su Vicodin ili OxyContin. Zbog prekoračenja doze tih farmaceutskih opioida (supstanci koje proizvode učinke slične morfinu, op. p.), broj smrtnih slučajeva od 1991. godine se utrostručio, te od toga dnevno umire 46 osoba.
Ipak, u 23 američke države plus Washington DC, u kojima zakon omogućuje korištenje marihuane u medicinske svrhe, broj takvih smrti se od 1999. do 2010. smanjio za 25 posto, kaže nova studija, objavljena u časopisu Američkog liječničkog udruženja (JAMA). Kronični bolovi su glavna indikacija za korištenje kanabisa, iako ga koriste osobe oboljele od karcinoma, epilepsije i multiple skleroze.
‘Razlika je doista dojmljiva’, zaključuje jedna od autorica studije Colleen Barry, stručnjakinja za zdravstvenu politiku sa Škole za javno zdravstvo Johns Hopkins Blooomberg u Baltimoreu.
‘Pomak je bio vidljiv već godinu dana nakon što je u nekoj državi marihuana legalizirana u mediciske svrhe, izjavila je Colleenova u Newsweeku, a znanstvenici pretpostavljaju da je to stoga što tamo gdje je dostupna na liječnički recept, bolesnici je koriste ili kao zamjenu za lijekove protiv kroničnih bolova ili kao njihovu nadopunu, umanjujući doze farmaceutskih sredstava.
Iako najnoviji podaci ne mogu nedvojbeno dokazati uzročno-posljedičnu vezu između ozakonjenja medicinske marihuane i smanjenja predoziranja opijatima, potvrđuju ono što pacijenti već tvrde godinama – da svjesno uzimaju medicinski kanabis umjesto farmaceutskih sredstava. Rezultati nove studije stoga ne iznenađuju, jer je još 2009. istraživanje na 350 bolesnika pokazalo da je tri četvrtine onih koji koriste medicinski kanabis njime potpuno zamijenilo lijekove na recept, zbog lakše kontrole simptoma i zbog manjeg rizika od navikavanja, a isti rezultat se ponavljao i u kasnijim testiranjima na nekoliko tisuća pacijenata.
U svakom slučaju, istraživanje je u Americi opet potaknulo žustru raspravu o prednostima legaliziranja medicinske marihuane, kao što je u nas dirljivi slučaj Huanita Luksetića iz Matulja pritvorenog zbog uzgoja marihuane koju koristi u liječenju multiple skleroze, potaknuo ministra zdravlja Sinišu Vargu da osnuje stručno povjerenstvo kojemu je cilj utvrditi postoji li u Hrvatskoj zdravstvena opravdanost za korištenje konoplje u medicinske svrhe.
I dok mnogi Europljani, od Nizozemaca do Rumunja, odlaze u ljekarnu po medicinsku marihuanu, Hrvatima ostaje da je, kao i ona druga polovina Amerike koja još čeka na legalizaciju, nabavljaju do daljnjega preko dilera. Kalifornija je prva još 1996. godine ozakonila korištenje medicinskog kanabisa, a u dvanaest američkih država koje su to učinile, od Aljaske i Arizone, do Vermonta i Colorada, ne samo da je dozvoljeno njegovo korištenje u liječenju značajnog broja medicinskih stanja i kontroliranju boli, nego se pacijentima i njihovim skrbnicima dopušta uzgajanje određenog broja biljki. Zakon uz to dozvoljava pristup cijeloj biljci, kako THC-u (Tetrahidrokanabinolu), psihoaktivnoj supstanci koja ima analgetička svojstva, tako i CBD-u (kanabidiolu), netoksičnom i nepsihoaktivnom sastojku.
No u državama poput Illinoisa, Minnesote i New Yorka, koje su se posljednje odlučile za takav zakon, kao da su se prepale suviše lagane dostupnosti kanabisu, pa su mnogo restriktivnije u broju pacijenata koji ga smiju koristiti, vrsti i načinu na koji do njega mogu doći, čak načina na koji ga smiju uzimati. Štoviše, u New Yorku s tek izglasanim zakonom neki predviđaju ’99 posto’ mogućnosti korupcije pri dodjeli licence petorici kvalificiranih uzgajivača, od kojih svaki može otvoriti najviše do četiri prodajna mjesta (pacijenti ovdje biljku ne smiju uzgajati sami), koliko predviđa zakon, ukoliko se to ne učini nekim sistemom lutrije.
Prema nekim podacima, konzumacija medicinske dostiže konzumaciju rekreativne marihuane, a procjenjuje se da zarada od legalne i ilegalne prodaje u SAD već dostiže razinu duhana, koja je unatoč svim zabranama i ograničenjima uživanja cigareta 2010. za šest vodećih duhanskih kompanija značila profit od 35.1 milijarde dolara, što je jednako profitu Coca-Cole, Microsofta i McDonalda zajedno te godine. Drugim riječima, ‘pot’, ‘joint’, ‘trava’, ‘marica’ i kako je već sve ne zovemo, golemi je biznis, naročito za dilere, pa nije čudo što je zadnjega desetljeća, naročito posljednje dvije godine, postala i u društvenom smislu vrući krumpir oko kojega se više plesalo nego oko vatrenih diskusija o gay pravima.
Društveni trošak zakona o marihuani je golem, pisao je nedavno The New York Times, navodeći FBI-ijev podatak o 658.000 hapšenja zbog posjedovanja kanabisa u 2012., dok je za to vrijeme privedeno samo 256.000 osoba zbog zloporabe kokaina, heroina i njihovih derivata. Zbog manjeg zla, policija se očito propušta boriti s mnogo većim zlom, pri čemu je još gore to, pisao je ovaj ugledni list, što je uhićeno nesrazmjerno mnogo Afroamerikanaca zbog minornog delikta, rušeći im život i stvarajući novu generaciju kriminalaca. Dakako, nije riječ o nikakvom novom argumentu u korist legalizacije, te je Gallupovo istraživanje pokazalo da se prošle godine više građana (58 posto) zalagalo za legaliziranje marihuane nego za istospolne brakove (55 posto).
I dok federalni zakon SAD rekreativnu marihuanu klasificira u istu grupu s heroinom, Colorado i Washingtonu DC su prve koje ju zakonski dozvolile. Građani su je u Coloradu ovoga kolovoza kupili u vrijednosti od 34.1 milijun dolara (navala turista), uz to je na medicinsku potrošeno 33.4 milijuna, pa kada sve zbroji i oduzme, Colorado je od trave u prvih osam mjeseci ubrao 45 milijuna dolara poreza, dok guverner John Hickenlooper očekuje da će se do kraja godine svota povećati na 60 milijuna, a novac navodno biti utrošen na obnovu škola i obrazovne programe.
Ali u nekim drugim dijelovima svijeta zbog toga mogu letjeti glave. U Ujedinjenim Arapskim Emiratima 2012. su pogubljene dvije osobe jer su pokušale policajcu u civilu u Dubaiju prodati 20 grama trave, dok Amnesty International procjenjuje da se u Kini godišnje pogubi 500 osoba zbog kaznenih djela vezanih uz drogu, od kanabisa do metamfetamina. U albanskom selu Lazarat je pak ovoga lipnja uništeno 25.4 tona ilegalno uzgojene marihuane, 91.000 biljki i četiri laboratorija za proizvodnju droge.
Amerikanci su od 2000. do 2010. više nego udvostručili njezinu konzumaciju, a prepolovili uživanje kokaina. Na početku milenija mnogo je više novca odlazilo na kokain nego na marihuanu, a sada je obrnuto. Procjenjuje se da je 2010. godine 18 milijuna Amerikanaca pušilo travu četiri ili više puta mjesečno, a 6 milijuna dnevno. Konzumacija i dalje raste, ali stručnjaci još ne znaju objasniti zašto je 2013. – na sreću – nešto malo manja u maloljetnika od 12 do 17 godina starosti nego prijašnjih godina, te su glavni potrošači osobe starosti od 18 do 25 godina. A budući da se američka potražnja za kokainom prepolovila, južnoamerički karteli su se bacili na Europu, seleći robu preko afričkih zemalja poput Malija i Gvineje Bisao morskim i zračnim putem, a u posao su se upleli i najviši afrički politički krugovi. Newsweek u najnovijem broju donosi o tome specijalni prilog, spominući kako su još 2005. seljaci na jednoj obali u Gvineji Bisao slučajno nabasali na vreću bijeloga praha i posuli ga po polju, misleći da je riječ o doplutalom umjetnom gnojivu, donaciji neke europske humanitarne udruge. Ni deset godina kasnije nepoznati se bijeli prah pretvorio u ilegalni posao vrijedan milijarde dolara, pa Europljani tako na crnom kontinentu financiraju kojekakve ekstremiste tipa ISIL.
Hoće li legalizacija rekreativne marihuane otvoriti vrata legalizaciji mnogo opasnijih droga, kao što se u SAD boje protivnici iste? I što će legalizacija rekreativnog kanabisa uopće donijeti? To još, čini se, nikome nije jasno, pa i sam guverner Colorada John Hickenlooper kaže da je riječ o ‘velikom društvenom eksperimentu 21. stoljeća’.