Na 10. sjednici Skupštine Turističke zajednice Zadarske županije i posljednjoj u ovom sazivu jednoglasno je prihvaćen prijedlog Programa rada Turističke zajednice Zadarske županije s financijskim planom za 2015. godinu kojim se planira rast za tri posto. Prvi puta na Skupštini je službeno nazočila nova direktorica TZ Zadarske županije, Mihaela Kadija koja je kroz kratku prezentaciju nastojala definirati smjernice koje bi u nadolazećem razdoblju trebalo slijediti u zadarskoj regiji sa svrhom razvoja turističke djelatnosti. To je predočila kroz deset ključnih doživljaja koji bi diferencirali zadarski turistički proizvod od konkurencije, odnosno kroz “ono nešto” spektakularno što svaki turist mora iskusiti tijekom boravka u Zadarskoj županiji, a povezano je uz prioritetne proizvode Zadarske županije karakteristične, odnosno jedinstvene koji prenose set vrijednosti koji njeguje lokalno stanovništvo.
Dakle, definirati zadarsku regiju kroz deset ključnih doživljaja, poticanje i povezivanje s lokalnim turističkim zajednicama, promocija kroz nove medije, samo su neke od glavnih smjernica.
– Osvrnula bih se na odlične rezultate, o sedam posto više dolazaka u prvih devet mjeseci, odnosno u prvih deset mjeseci smo ostvarili više od 10 milijuna noćenja što je rekord i na godišnjoj razini. Po mjesečnoj statistici vidi se kako je veća koncentracija gostiju u ljetnim mjesecima. Dakle, vidljivo je kako je potrebna veća aktivnost u pred i post sezoni. Jednako, prema statističkim podacima primjećujemo izraziti porast privatnog smještaja, čak 17 posto na godišnjoj razini, kazala je Kadija.
Kao glavne operativne aktivnosti programa rada Kadija je navela dizajn vrijednosti, komunikaciju, odnose s javnosti, distribuciju i podršku industriji, interni marketing, marketinšku infrastrukturu te posebne programe. Pod dizajnom vrijednost mislila je na razvoj proizvoda-ponude, potpore događanjima i projektima, podršku i razvoj DMO sustava te potporu razvoju regionalnih DMK.
– U dizajnu vrijednosti fokus bi trebao biti na dominantnim proizvodima s najvećim razvojnim potencijalom, a to su sunce i more, nautički turizam, kulturni turizam, outdoor-aktivni turizam te eko-agro turizam. Naglasak će se staviti na sljedeće procese, identifikaciju, standardizaciju, brendiranje i oznake kvalitete. Naravno, tako ćemo i što produktivnije diferencirati ponudu zadarske regije. U projektu labellinga ciljevi su stvaranje sustava kvalitete, podizanje razine usluge, podizanje svijesti o važnosti kvalitetnog proizvoda, što će se činiti kroz edukacije te diferenciranje proizvoda – udruživanjem ponude sa zajedničkom razinom kvalitete usluge i marketinškim istupom, kazala je između ostalog Kadija.
Nova direktorica nije pretjerano zadovoljna dosadašnjim ostvarenim rezultatima u turističkom smislu, no smatra da će smjernice iz njenog programa ipak napraviti potrebite pozitivne pomake prema naprijed i to u pravom smjeru.
– Zadarska županija ima izniman potencijal, razvijenu turističku infrastrukturu, ali u njoj nije ostvaren puni potencijal u turističkom smislu. TZZŽ može i dužna je činiti strateško razvijanje proizvoda s jasnom podlogom u razvojnim i strateškim planovima, zatim uspostavljanje i daljnje učvršćivanje sinergije javnog i privatnog sektora, ali i podizanje svijesti stanovništva o važnosti turizma i vlastite uloge u istom te promidžbu destinacije. Putem promišljene i ciljane promidžbe te sinergijskim djelovanjem moramo jasno istaknuti upravo one proizvode, vrijednosti i doživljaje jedinstvene za regiju kojom će se postići prepoznatljivost na ciljnim tržištima, zaključila je Kadija.
Kadija je najavila i bolju suradnju s lokalnim turističkim zajednicama te intenzivniji rad na prepoznatljivosti zadarskog turističkog proizvoda. Najavila je i otvaranje ureda Županijske TZ za nove ideje te najavila kako će se prvi put objaviti javni poziv za sufinanciranje dodatnih programa. Naime, prema primjedbi Državne revizije toga nije bilo do sada te je nova direktorica najavila određene korekcije u radu TZZŽ-a.
Prije prihvaćanja prijedloga Programa rada za slijedeću godinu sjednicu su začinili načelnik Općine Vir, Krstijan Kapović koji je u svoje ime i ime svoje Općine izrazio nezadovoljstvo radom TZZŽ-a, nakon čega je župana Zrilića i direktoricu Kadiju iznenadio i Eduard Maržić, vlasnik kampa Šimuni na Pagu, koji je nakon diektorice Kadije i župana preuzeo daljnju prezentaciju, koju, prema svemu sudeći nitko od nazočnih nije imao u planu. Tako je birokratsko izlaganje popratio energičan, slikovit i zanimljiv Maržićev monolog kojim je novoizabranoj direktorici županijskog TZ predložio neke nove ideje, ali i sugestije da ne ponavlja greške svoga prethodnika.
– Za bivšeg direktora TZZŽ-a je bila statistički, a ne turistički ured. Sugeriram direktorici da obiđe zadarske općine i gradove, kako bi se upoznala s problemima na terenu i ovaj program ne bi ostao samo mrtvo slovo na papiru. Mi smo prvi kao Općina imali menadžment tvrtku, još 2007. godine, s kojom smo radili uspješne prezentacije otoka Vira kao destinacije na ciljanim tržištima. Imali smo jedino podršku Hrvatske turističke zajednice. U 12 godina od kada sam ja prisutan u TZ Općine Vir, direktor nas je posjetio dva puta, 12 puta 365 dana, to je katastrofa. S novom direktoricom suradnja bi morala biti puno bolja istaknuo je Kapović.
Maržić je ukazao na nužnost povećanja broja i kvalitete plaža, zbog kojih gosti ostaju nezadovoljni. Prema njegovom mišljenju nužno je iz mora izvući pijesak, te njime nasuti plaže.
– Zašto mi u moru imamo pijeska, a gore kamen, koji je u milijun godina dospio tamo? Mi molimo samo da nam se dozvoli ono što su napravili Talijani, Španjolci i cijeli pametan svijet, kamene plaže pretvorili u pješčane. Oplemenjivanje plaža je nužnost našeg turizma. Kada bi mi to napravili oni bi mogli slobodno dignuti crnu zastavu, bili bi gotovi. Ja sam 20 godina gledao što drugi rade i samo to primjenjivao te zato tvrdim kako je 7 milijardi eura prihoda od turizma u Hrvatskoj sramota u odnosu na potencijal koji ima naša obala, a da imamo potencijall da to bude preko 20 milijardi eura. Mi danas ne možemo prodati apartman od 100 kvadrata za 50 tisuća eura, a dnevni najam takvog apartmana je 250 eura. Da je urediti plaže ispred takvih apartmana cijene bi im bila znatno veće, tvrdi Eduard Maržić, lasnik kampa Šimuni na Pagu koji se ne slaže niti s motom HTZ-a Mediteran kakav je nekad bio, jer tada, kakokaže, nije bilo niti ceste, a kamoli auto-ceste.
Sve je on to pokazao u svom kampu Šimuni gdje su paušal podigli na 7000 eura za razliku od drugih koji nemaju više od oko 3.000 eura..
– Ja imam Tajlanđanke koje masiraju, došli su mi iz Kine i Indije i spremaju jeftine obroke, a sve to na plaži koja je nasuta pijeskom, zbog čega je vlasnik kampa Šimuni završavao u zatvoru, podsjetio je Maržić i dodao kako su njegovi gosti u početku bježali iz kampa jer je postojala divlja plaža ispred kampa, dok je sada stuacija drugačija te se 90 posto gostiju opetovano vraća na odmor u njegov kamp.