Pesimistični ili realni Bruxelles: Nakon šest godina recesije, Hrvatsku u 2015. očekuje rast od sićušnih 0,2 posto

U najnovijoj ekonomskoj prognozi, objavljenoj danas u 11 sati u Bruxellesu, Europska komisija nakon šest godina recesije u Hrvatskoj predviđa sićušan rast BDP-a od 0,2 posto u 2015. To je smanjenje u odnosu na raniju, proljetnu ekonomsku prognozu Europske komisije u kojoj se Hrvatskoj u 2015. predviđao rast od 0,7 posto BDP-a.

Ove godine hrvatski BDP pada za -0,7 posto u odnosu na prošlu godinu.

Prema istoj prognozi, deficit hrvatskog proračuna daleko je od -3 posto na koliko treba biti spušten u europskoj proceduri za smanjenje prekomjernog deficita. U 2014. deficit će iznositi -5,6 posto, u 2015. -5,5 posto, a u 2016. -5,6 posto. “Deficit opće države predviđen je na 5,6 posto BDP-a u 2014. zbog niskih prihoda od PDV-a”, kaže se u dokumentu EK. No, najnoviji prijedlog rebalansa proračuna, koji je prije pet dana usvojen na Vladi, nije ukalkuliran u ovu ekonomsku prognozu Komisije, čime se može objasniti razlika između Komisijine brojke o deficitu i Vladine tvrdnje da će deficit ove godine biti 5 posto. Europska komisija u svoju današnju prognozu nije ukalkulirala ni najavljene promjene u porezu na dohodak i porez na kamate na štednju, koje bi trebale biti uvedene 2015., ali za koje Komisija tvrdi da “nema dovoljno detalja o primjeni” te reforme.

Podsjetimo, Komisija u proceduri kroz koju ekonomski nadzire Hrvatsku želi da se taj deficit smanji na -3,5 posto u 2015. i -2,7 posto u 2016. godini, što se po ovoj ekonomskoj prognozi čini nedostižnim osim ako hrvatska Vlada ne napravi daljnje rezove proračunskih rashoda ili ako se proračunski prihodi ne povećaju u slučaju nekog čudotvornog ozdravljenja hrvatskog gospodarstva koje sada nije na vidiku.

Komisija je danas objavila i prognozu kretanja hrvatskog javnog duga: 81,7 posto BDP-a u ovoj godini, 84,9 posto u 2015. i čak 89 posto u 2016. godini, što je također zabrinjavajuće. U prethodnoj, proljetnoj ekonomskoj prognozi Komisije hrvatski javni dug predviđan je na razini 69 posto BDP-a u 2015. Razlog za ovako velik skok javnog duga leži u, kako piše u dokumentu EK, uključivanju “dvaju velikih poduzeća u vlasništvu države” u kalkulaciju hrvatskog javnog duga.

“Negativni fiskalni rizici su i dalje prisutni”, navodi se u dokumentu Europske komisije i pojašnjava da su to rizici od nenadanog pojavljivanja troškova u zdravstvenom sektoru, obrazovanju i prometu.