Danas je u sklopu Kneževe palače održan prvi znanstveni skup o Zadarskom tartufu pod imenom “Zadarski tartuf – otkrivena tajna.”
Nakon otvaranja skupa i pozdravnih govora održalo se zanimljivo predavanje na temu tartufa i to: “Tartu – podzemne gljive” – predavanje prof.dr.sc.Slavena Zjalića, Sveučilište u Zadru, “Značajke tala na području Ravnih kotara” – predavanje prof.dr.sc.Stjepana Husnjaka, Agronomski fakultet u Zagrebu, “Zadarski tartuf – iskustva tartufara” – predavanje Ivana Mataka, stručno osposobljeni sakupljač gljiva te “Molekularna identikacija tartufa iz Zadarske regije” – predavanje Massima Reverberi PhD, Sveučilište Sapienza Rim.
Ivan Matak, prvi je ovlašteni zadarski tartufar koji je i pokrenuo priču o tome kako je zadarski kraj dobro nalazište tartufa koje samo treba, tražiti i pronaći. Otkriće crnog zadarskog tartufa rezultat je dugugodišnjeg Matakovog traganja za tartufima po Zadarskoj županiji, rada znanstvenika zadarskog Sveučilišta koje predvodi prof.dr.sc. Slaven Zjalić, te njihove suradnje s gljivarskim stručnjacima i znanstvenicima s rimskog Sveučilišta Sapienza. Iako predstavlja novi zadarski gastro brend, Matak užu mikro lokaciju gdje je pronašao tartufe ipak ne otkriva, jer kaže, mora nešto sačuvati i za sebe.
Upravo je Matak pronašao najveći hrvatski tartuf od 305 grama koji se čuva u prvom hrvatskom Muzeju gljiva i tartufa na Trgu bana josipa Jelačića u Zagrebu.
Istaknuo je kako se svježi crni tartuf nakon branja može sačuvati od sedam do 15 dana u zatvorenoj posudi ili se mogu zamrznuti, po mogućnosti odmah nakon branja kako bi sačuvao sve svoje hranjive sastojke. S obzirom da se radi o jako skupoj deliciji čija cijena ovisi o količini ponude na tržištu, neoprostivo bi bilo pustiti ga da propadne.
Matak u crnom tartufu vidi vrlo unosan biznis, zahvaljujući kojem će i naša županija zasigurno biti prepoznatljivija na turističkoj karti svijeta. Osim samog branja tartufa, svoju budućnost vidi i u dresuri pasa, tragača za tartufima te ističe kako za to trenutno nema baš vremena, ali da će mu se i to uskoro naći na listi prioriteta. Za sada u Zadarskoj županiji “operiraju” samo Matakove dvogodišnja Rea i šestomjesečna Luna.
– Proučavajući stručnu literaturu doznao sam kako su ih još Talijani dok su bili na ovom području tražili. S obzirom da sam živio u Istri stekao sam potrebna poznanstva s ljudima koji su se bavili s tim. Zaintrigirali su me, družili smo se, pa sam se i ja odlučio okušati u potrazi za tartufima, najprije u Istri, a onda nakon određene pauze pokušao sam ustanoviti ima li ih i u našem kraju. Evo, na kraju kako vidimo, trud se pokazao uspješnim. Na moje otkriće su ljudi, pa i moji poznanici reagirali s nevjericom, čak i naš župan koji mi je dugogodišnji prijatelj kojega sam poveo na jednu mikro lokaciju da ga uvjerim kako crni tartuf ovdje ipak postoji. Značaj pronalaska tartufa na našem području je velik. TZ, Grad i Županija bi morali valorizirati njegovu vrijednost, kao Istra. Cijene se kreću od 150, 200 eura na više, ovisno o količini na tržištu. Ako ih je malo u ponudi, dakako da su onda i cijene veće. Na cijenu utječe i činjenica da li je početak ili kraj sezone, dakle, sve su to stavke koje određuju vrijednost ove delicije, istaknuo je Matak.
Skup se održao u organizaciji Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije AGRRA, Turističke zajednice Grada Zadra, Sveučilišta u Zadru, Grada Zadra, Narodnog muzeja Zadar i Turističke zajednice Zadarske županije, a organiziran kako bi se javnosti obznanile značajke i posebnosti ove vrijedne gljive baš s ovog područja kako bi se se moglo krenuti u brendiranje crnog zadarskog tartufa kao jedinstvene gastronomske delicije u obogaćivanju turističke ponude grada i županije.
– O tartufima se puno govorilo, bilo je svakavih pojedinačnih priča, dok je ovo sada pokušaj da se to sada zaista stavi u neke okvire i da možemo reći kako tartufa u našoj županiji ima. Ivan Matak, koji je iskustvo sakupljanja stekao u Istri obratio se Agenciji za ruralni razvoj Zadarske županije AGRRA jer je htio podijeliti svoja iskustva sa svima nama kako bi taj tartuf konačno izišao na vidjelo. Priznajem, mi smo u početku bili skeptični, ali on nas je odve na te određene lokacije gdje su njegovi psi u više navrata pronašli tartufe. To je bio zaista jedan važan događaj s obzirom da se radi o potpuno drugačijem podneblju od istarskog. Ovo predavanje je naš prvi korak da ovaj podatak o postojanju crnog tartufa iziđe na vidjelo te da za njega zainteresiramo ljude. Kako ova priča već ima neki tijek pripreme, ljudi se već javljaju, njih dvoje ili troje koji su već pronašli tartufe. Sigurno je da će kada tartuf kao proizvod preuzme Turistička zajednica i gastronomski dio naše županije, biti puno više zainteresiranih. Moramo stvoriti podlogu kako bismo pokrenuli edukaciju zainteresiranih stranaka, da budu stručno osposobljeni i da ne devastiraju prirodu, jer se područje gdje se pronađe tartuf mora ponovno zakopati, čime se štiti korijenje za buduće tartufe. Ovo saznanje bi trebalo promijeniti gastro sliku naše županije na nama je da damo podlogu da se krene u tu priču, te se nadamo da će se njegovi potencijali prepoznati na našem tržištu. Mi ćemo svakako pomoći da se sve skupa valorizira u turističke i gastronomske svrhe. Tartufi jesu skupi, ali imaju svoju klijentelu. Cijena je varijabilna, ovisno kakva je sezona cijene se kreću od 1.000 kuna do neslućenih granica, čak zna biti cijena oko 50.000 kuna za određenu težinu tartufa. U Italiji postoje čak burze na kojima mu se cijena određuje na licitaciji. Na zadarskom području najveći primjerak je imao oko 300 grama i on se nalazi u zagrebačkom muzeju, naglasio je Vladimir Kovačević, ravnatelj Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije AGRRA.
Za branje tartufa mora se biti stručno osposobljen, proći sve adekvatne edukacije, i imati OPG ukoliko ga se misli plasirati na tržište. No, u ovom segmentu zakoni malo kaskaju za samom situacijom na terenu.
Nakon predavanja, svi nazočni na prigodnom domjenku mogli su konzumirati delicije bazirane na crnom zadarskom tartufu. Tako su brojnim znatiželjnicima bila poslužena jela začinjena prahom i listićima zadarskih tartufa koje osigurao Ivica Matak, sakupljač gljiva, njoki u sirnom umaku, trganci od tijesta, namazi, kanape zalogaji, pašta s kozicama itd.