Izvješće o kvaliteti življenja u Hrvatskoj 2007. – 2012., što su ga na temelju rezultata anketnih istraživanja Europske zaklade za poboljšanje kvalitete života i rada (Eurofound) izradili stručnjaci Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Instituta za javne financije, koje je potpuno skeniranje hrvatskog društva, svih pozitivnih i negativnih stvari s kojima žive građani, bit će sutra predstavljeno u Zagrebu.
Prije svega bi ga trebali proučiti političari na vlasti i oni koji će doći na vlast jer se u njemu, među ostalim, navodi da visoka percipirana razina napetosti između siromašnih i bogatih, između radnika i uprava, upozorava na podijeljenost društva, piše Večernji list.
Najugroženiji su stariji, oni s nižim obrazovanjem i nezaposleni
Napetost između navedenih društvenih grupa, koja je kod nas mnogo naglašenija nego u 28 zemalja EU, može biti dijelom posljedica tranzicije i rata 1991. koji je duboko promijenio socijalnu strukturu hrvatskog društva i rezultirao tranzicijskim “pobjednicima” i “gubitnicima”. Dijelom je i posljedica krize i rastućih nejednakosti, navodi se u izvješću Eurofounda.
Naši građani, prema istraživanju provedenom 2007. i 2012., imaju niži standard od prosjeka građana EU28, a trećina ih živi teško ili vrlo teško. Stariji, oni s nižim obrazovanjem i nezaposleni najugroženiji su. Prosječan raspoloživi prihod kućanstava u nas je niži nego u EU28. Hrvati rade u prosjeku više od ostalih radnika EU i doživljavaju visoku razinu nesigurnosti radnog mjesta.
Zbog dugog radnog vremena u kombinaciji s nesigurnošću posla imaju problema s ravnotežom poslovnog i privatnog života pa se ističe da politika treba posvetiti pažnju radnim propisima, stvaranju dinamičnijeg tržišta rada, osigurati fleksibilnost radne snage i sigurnost radnog mjesta.
Niska razina povjerenja u Vladu i Sabor
Naši građani imaju nisku razinu povjerenja u javne institucije, uključujući i Vladu i Sabor i pravni sustav, što može biti posljedica visoke percepcije korupcije u zemlji. Zemlje najmanje pogođene krizom pokazale su najmanji pad povjerenja u institucije, dok Grčka ima najveći pad. Što se tiče percepcije vlastitog zdravlja i pristupa zdravstvenim uslugama, tu je situacija dobra i pokazuje poboljšanje od 2007. do 2012., osobito među starijim građanima, onima s nižim prihodima i građanima u ruralnim područjima.
Možemo se barem pohvaliti da je kod nas broj ljudi koji imaju kuću bez hipoteke veći nego u EU 28 i da tri četvrtine građana imaju kuću ili stan. No, veličina i kvaliteta stambenog prostora lošija je nego u EU28 iako je poboljšana od 2007.
Građani su 2012. bili najzadovoljniji obiteljskim životom i smještajem, a najmanje standardom i po tome smo ispod prosjeka EU28, kao i po životnom zadovoljstvu jer je ono više pod utjecajem prihoda. No, u prosjeku su 2012. bili sretni i optimisti jer se 2007. i 2012. polovica građana složila s tvrdnjom: “Ja sam optimist glede budućnosti”.