Stop varanju! Nečitke i nepotpune deklaracije na prehrambenim proizvodima kakve su nas često dovodile i u zabludu, 13. prosinca odlaze u povijest. Preuzetom uredbom iz Zakona o informiranju potrošača o hrani EU veličina slova na mnogim će se deklaracijama, naime, i udvostručiti kako bismo bili sigurni što kupujemo. Slova sad ne smiju biti manja od 1,2 milimetra, a kako je glavni cilj uredbe visoka razina zaštite zdravlja i interesa potrošača, pravo na informaciju, pojednostavljenje postojećih propisa o označavanju kao i lakši izbor hrane koja odgovara prehrambenim potrebama pojedinaca, čitav je niz jasno definiranih odgovornosti koje do tog roka moraju ispuniti proizvođači.
Oko mesa još dilema
Sanja Kolarić Kravar, voditeljica Službe za opće principe odgovornosti i kakvoće hraneMinistarstva poljoprivrede, objašnjava kako je hrvatska prehrambena industrija, poput ostalih u EU, za to imala rok prilagodbe od tri godine. Velika novost na deklaracijama je i jasno isticanje odnosno označavanje alergena različitim slovima, stilovima ili bojama u pozadini, dok u nazivu hrane ne smije biti zabluda. Prodaje li se odmrznuta, već u njezinu nazivu mora biti jasno istaknuto da je odmrznuta.
Smrznuto meso u škrinjama trgovaca mora imati jasnu deklaraciju do kada ima rok upotrebe i datum zamrzavanja ili, u slučaju da je više puta zamrzavana, datum prvog zamrzavanja. Na proizvodima koji potrošače mogu dovesti u zabludu, poput čokolada ili keksa s Eiffelovim tornjem i slično, obavezno mora stajati država porijekla, isto kao i s voćem, povrćem ili goveđim mesom, kojemu se zemlja porijekla deklarira još od pojave kravljeg ludila u EU 2000. Isto bi trebalo stajati i na deklaracijama za piletinu, puretinu, svinjetinu…, no kako još nije riješen prigovor stare postave Europskog parlamenta na tu temu, s time će se još neko vrijeme pričekati, kaže Kolarić Kravar. Ni pakiranje hrane u kontroliranoj atmosferi, primjerice uz dodatak plinova kojima joj se produljuje rok trajanja, ne bi smjelo ostati nezabilježeno na deklaraciji, kao i ima li neki proizvod dodanih šećera i sladila ili ne (kakve sada stoje na žvakaćama).
Med iznimka od pravila
Na hrani koja na deklaraciji ima navedenu prehrambenu ili zdravstvenu tvrdnju morat će pisati i jesu li dodani vitamini, minerali i druge tvari, dok su za sve ostale proizvode nove nutritivne deklaracije prolongirane do prosinca 2016. Prema njihovu utjecaju na zdravlje, na prvom mjestu stajat će količina energije, pa masti (zasićene masne kiseline), ugljikohidrati, šećeri, bjelančevine te riječ sol umjesto natrija koju potrošači bolje razumiju, objašnjava Kolarić Kravar. Samo medu ne treba deklaracija s nutritivnom vrijednosti jer je neprerađena hrana, tvrdi ona.
Za mesne proizvode i pripravke od ribarstva, poput ribljih štapića, na deklaraciji će morati pisati da su od komadića kako se potrošači ne bi obmanjivali. Imitacije sira neće se više zvati sirevima, u skladu s praksom poštenog informiranja potrošača, a na biljnim uljima neće smjeti pisati da su bez kolesterola.
– Sva su biljna ulja bez kolesterola, što znači da neki proizvođači isticanjem te poruke potrošače sada dovode u zabludu, samo kako bi kupili njihovo – kazala je Kolarić Kravar.