Koliko se čini da je problematika “borbe za ženska prava” prošlost u jednom neoliberalnom društvenom uređenju? Jamči li nam neoliberalno načelo “jednakosti“ i jednake rezultate i jednake mogućnosti? Jamči li nam ekonomsku i političku jednakost u kojoj ne radimo niz kućanskih poslova iz ljubavi, već iz ekonomske nemoći te se stoga ne možemo baviti aktivnostima koje nas zadovoljavaju. Što znače ženska prava u promjenama tranzicije, globalizacije, jesu li veća ili manja, postoji li opasnost da neka izgubimo ili nova dobijemo, samo su neka pitanja postavljena na javnoj tribini “Borba za ženska prava” Foruma žena GO SDP-a Zadar.
– Procesi Tranzicije i globalizacije na širim prostorima ukidaju socijalnu državu, pojavljuje se “postkomunistički“ kapitalizam koji se temelji na privatizaciji prisvajanju društvenog, ne na vlastitom radu, pri tome svjedočimo pojavi bogatih muškaraca, povratak mačo patrijarhata, i žena koje uglavnom rade u javnom ili uslužnom sektoru. Glavna vrlina u odnosu prema EU je poslušnost, koja se nameće kao vrlina građana. Kapitalizam, konzumerizam, klijentelizam sveto trojstvo u kojem živimo, putem medija šalje poruku mladim ženama, u kojima one trebaju biti primamljivog izgleda, a oni trebaju imati novac. U svemu tome su i načela socijaldemokracije u krizi: jednakost i socijalna pravda, sloboda i ravnopravnost i solidarnost. Nekako se čini da su u procesima tranzicije i globalizacije žene definitivni gubitnici. Tome svjedočimo svaki dan, u svim aspektima života, žrtve mobbinga, žrtve nasilja, žrtve liječničkog priziva savjesti, žrtve sustava, jedini alat koji imamo je ženska solidarnost i paritetna demokracija u kojoj ćemo jasno artikulirati zahtjeve žena. Socijaldemokratkinje su odgovorne u nastojanju da sačuvaju tekovine socijaldemokracije, a u njima i dostojanstvo i položaj žene u društvu, stoga još uvijek treba osluškivati i pratiti što se smjera sa ženskim pravima. Nama ženama nedostaje tzv. pozitivna sloboda koja se očituje u činjenici da nešto učinimo same za sebe i na taj način ostvarimo jednakost, jednake rezultate i jednake mogućnosti i da pri tome imamo pravo da budemo educirane kako bismo iskoristile sva prava i sve mogućnosti koje su postavljene ispred nas. Pri tome jedinka, individua neće učiniti ništa u neoliberalnom društvu, to i jest cilj, ali kao skupina žena sa istim ciljem, nastojanjima i zahtjevima ostvarit ćemo ciljeve koje ispred sebe postavimo, u socijalnoj državi čiji je koncept jedini način da se izvučemo iz siromaštva i neznanja, istaknula je Tatijana Petrić, predsjednica GO SDFŽ Zadar.
Karmela Gajdek, predstavnica CESI-a i portala Libela dala je detaljan prikaz borbe za ženska prava kroz povijest. Iz čega se zaključilo da su se žene aktivirale u zadnjih 100 godina zahvaljujući pravu na obrazovanje, pravu glasa i ostalim pravima, no, kako je naglasila, ključno je bilo obrazovanje žena i njihovo uključivanje u politički život.
Melita Mulić, saborska zastupnica, potpredsjednica SDFŽ Hrvatske, obrazložila je nacionalni zakonodavni okvir za koji je utvrđeno kako u zadnjih 15 godina imamo veliki napredak.
– Trenutno se radi na činjenici u kojoj nasilje u obitelji treba u nekim segmentima iz prekršajnog preći u kaznenu domenu. Nadalje, paritetna demokracija u kojoj će zakonom biti regulirano, najkasnije u veljači, obveza da na svim listama bude 40 posto žena pri izborima. Izuzetno je važna prisutnost žena u politici kako bi se status žena u društvu bolje i lakše regulirao. Naglašena je ekonomska nemoć žena, te edukacija žena u procesima samozapošljavanja i izlaska na tržište rada, istaknula je Mulić.
Sabina Glasovac, predsjednica GO SDP Zadar te pomoćnica ministra u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, upozorila je na reforme u školstvu koje se tiču omogućavanja školovanja svim djevojčicama, a kasnije djevojkama kroz besplatni predškolski odgoj, osigurane troškove prijevoza svih srednjoškolaca te nadalje, kroz pedagoške mjere koje su prošle saborsku (sada prije par dana) regulativu u kojima će se sankcionirati svaki oblik nasilja u školama.
Glasovac je povukla sve učestalije pitanje nasilja među vršnjacima u školama, tzv. bullyng, koji je trenutno najintenzivnije ipak usmjeren prema djevojčicama, odnosno djevojkama, a čije posljedice su dalekosežne te se nakon nasilja u školi, nasilje prenosi u obitelj te od žena čini cjeloživotne žrtve.
– Naime, i nasilje u školi je nasilje nad ženama, dob tu uopće ne igra ulogu, osim što je u mlađoj dobi još strašnije te ostavlja trajne posljedice na život žrtve, odnosno mlade djevojke, žene, istaknula je Glasovac.
S obzirom da su tribini nazočile i dvije saborske zastupnice Ingrid Antičević Marinović i Melita Mulić istaknuto je i zajedništvo žena u Saboru te njihova zadaća u kojoj se trebaju pobrinuti oko provođenja zakonskih regulativa koja osiguravaju ženska prava.
Na kraju tribine, zaključeno je kako građanski i zdravstveni odgoj trebaju postati dio odgojnog procesa našeg školskog sustava, jer je to dugoročno ulaganje u mladost koja onda neće razgovarati o ženskim , već o ljudskim pravima. Zaključeno je kako se žene moraju educirati, informirati o svojim pravima, koja će onda konzumirati i neće biti mrtvo slovo na papiru, a sve to uz jaku žensku solidarnost i zajedništvo.
Rasprava o temi “Borba za ženska prava” zaključena je možda najslavnijim citatom spisateljice, odnosno feminističke autorice Simone de Beauvoir “Ženom se ne rađa, nego ženom se postaje.“