“Hrvatska bi trebala ukinuti status nacionalnih manjina”

Hrvatska konzervativna stranka hvata zalet za parlamentarne izbore, planirajući osvojiti nekoliko zastupničkih mandata. Uz Ružu Tomašić, uvjerljivu pobjednicu svibanjskih izbora za Europski parlament i vjerojatnu skoru predsjednicu HKS-a, to bi im i moglo poći za rukom. U razgovoru za tportal europarlamentarka Tomašić iznosi vlastita izborna očekivanja, komentira bujanje ekstremne desnice u Europi i objašnjava zašto misli da bi trebalo ukinuti status nacionalnih manjina u Hrvatskoj.

Učlanjivanje u HKS u punom je jeku u Slavoniji, gdje će se 28. veljače održati i sjednica Glavnog odbora stranke. Transferi i novopečena članstva realizirana su u Đakovu, Požegu, Pleternici, Sibinju; u Vukovaru je cijela podružnica HSP-a dr. Ante Starčević prešla HKS-u i najavila suradnju s HDZ-om u Gradskom vijeću. Prvi opći sabor HKS-a, na kojemu bi Ruža Tomašić trebala preuzeti stranku od sadašnjeg predsjednika Mihovila Stanišića, održat će se 21. ožujka u Zagrebu.

Masovni prelasci u HKS odvijaju se u Slavoniji, ali i drugdje. Računate li, osim na članove HSP-a AS, i na HDSSB-ovce?

Ovakav priljev ljudi u HKS govori koliko ljudi žele istinu i transparentnost. U doba interneta sve možete sami saznati, provjeriti tko što govori i radi, s kim želite zajedno djelovati u politici. Najviše smo orijentirani na mlade ljude neopterećene starim podjelama na desnici i nositelje novih ideja, a s obzirom na moje godine, mladima smatram sve one do 45 godina. Naravno, dobrodošli su svi, ali osobno bih voljela da na mjesta dužnosnika stranke idu mladi. Mi stariji smo se u životu već ostvarili, dobili smo svoju priliku pa je naša dužnost mladima dati da se i oni sami izbore za sebe. Tko bolje zna kakvu budućnost mladi priželjkuju pored njih samih?

Čime ćete privući birače i koliko zastupničkih mandata u idućem sazivu Sabora očekujete osvojiti?

Svojim programom i projektima ciljat ćemo na one birače koji ostaju doma jer nemaju za koga glasovati. Nećemo isključivo privlačiti birače drugih desnih stranaka jer je taj kolač premalen i već je prilično podijeljen. Svojim radom i programom probudit ćemo savjest apstinenata kako bi izašli na izbore i glasovali za nas. Mislim da ćemo ostvariti dobar rezultat. Meni je ovo treća stranka, ali nisam promijenila svoj svjetonazor ni način djelovanja. Najlakše bi bilo da sam ostala gdje sam bila; ovo je teži put, ali časniji. Svjetonazor je isti – konzervativizam nije ideologija, nego način života.

Ne očekujete da ćete izgubiti dio birača vjernih pravaškoj ideologiji?

Pravaštvo je, kao pojam, totalno izlizano. Mnogi su na račun pravaštva radili isključivo za osobnu korist i tako oblatili pravaško ime da to danas više nije moguće ispraviti. Pravaštvo je postalo sinonim za podjele, sukobe, nedoraslost, zatucanost, sve ono što izvorno pravaštvo nikad nije bilo. Mi ćemo kroz konzervativnu stranku revitalizirati pravaštvo jer je to dvoje u Hrvatskoj neodvojivo. Davno je to utvrdio i veliki pravaški ideolog i mučenik dr. Milan Šufflay napisavši u ‘Hrvatskom pravu’ 1925. kako je Hrvatska stranka prava konzervativna u socijalnom pogledu i želi da hrvatski narod bude dijelom Zapadne civilizacije. To je upravo ono što mi u HKS-u radimo, približavamo Hrvatsku Zapadu.

Kako doživljavate snažan uspon ekstremne desnice u Zapadnoj Europi, poput Stranke za neovisnost Velike Britanije i Marine Le Pen u Francuskoj?

Njihov program bazira se na netrpeljivosti prema useljenicima. Francuzi sad govore da imaju previše ljudi iz Alžira, zemlje koja je bila njihova kolonija. A zapravo žanju ono što su posijali.

Koliko je takva njihova retorika opasna i kako riješiti problem?

Nisu te zemlje počele tek sad otvarati granice, sve su to njihovi državljani koje bi neki sad najradije zadržali u getu i uskratili bi im prava koja im pripadaju kao građanima Francuske i Velike Britanije. Njihovi roditelji su mahom nepismeni, bore se za komad kruha i lako ih je mobilizirati ako u vlastitoj državi nemaju nikakve perspektive. Meni je čudno da te države nisu počele te mlade ljude osvješćivati o njihovim mogućnostima, kako se mogu školovati i postati ravnopravni članovi društva.

Cijeli intervju pročitajte na Tportalu na ovoj poveznici

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...