Povodom svoje nebeske zaštitnice, svete Stošije, Narodni muzej Zadar i Zadarska nadbiskupija organizirali su izložbu pod nazivom “Umjetnici svetoj Stošiji u čast“.
Kustos izložbe, profesor Hrvoje Perica, napravio je odabir likovnih djela s već održane međunarodne izložbe (2006. godine), izložene u Gradskoj loži i Sv. Donatu u sklopu međunarodnog projekta 2005. – 2007. “Umjetnost za mir u Europi i svijetu: sv. Anastazija nada za mir“, posvećenom svetoj Anastaziji/Stošiji, sirmijskoj mučenici (281.-304.).
Anastazija je rođena u Rimu u plemićkoj obitelji. Njezin otac Presestat bio je senator, a majka Fausta bila je kršćanka. Anastazija je krštena, a njen odgojitelj u vjeri bio je sv. Krizogon/Krševan, kojem je posvećena jedna od najpoznatijih romaničkih crkava u Zadru i koji se štuje kao zaštitnik Zadra. On ju je odvodio u rimske katakombe na susrete kršćana. Anastazija je izgubila majku još kao dijete, a udala se za čovjeka koji se protivio njenom karitativnom pozivu. Zatočio ju je u kućni pritvor. Nakon smrti supruga, Anastazija se posvećuje spašavanju proganjanih kršćana. Tako odlazi u Ilirik gdje posjećuje zatvore, te hrani, njeguje i tješi zatvorenike. Između ostalih tješi tri sestre mučenice Irenu, Agapiju i Kioniju te nakon što su mučenički ubijene pokapa njihova tijela. Združuje se s još jednom plemenitom kršćankom, sv. Teodotom, u pomaganju osuđenim kršćanima.
Tijekom zadnjeg Dioklecijanovog progona kršćana, Anastazija je prijavljena kao kršćanka i osuđena. Odbila je odreći se kršćanstva. Pokušaj poganskog svećenika Ulpijana da ju preobrati i naposljetku oskrnavi nije uspio. Na koncu je bila okrutno mučena i spaljena u gradu Sirmiju 25. prosinca 304. godine. Njene ostatke je u svom vrtu sahranila kršćanka Apolonija. Kada je kršćanstvo postalo službenom vjerom u rimskom carstvu za cara Konstantina Velikog, u Sirmiju je izgrađena crkva u čast sv. Anastazije. Ostaci su joj preneseni u Carigrad i položeni u crkvu Uskrsnuća gdje je štovana kao velikomučenica. U zapadnoj latinskoj Crkvi njezin se spomen obilježavao 25. prosinca, na Božić, a u istočnoj, bizantskoj Crkvi 22. prosinca. U Rimskom obredu, njezino je ime našlo mjesto u Rimskom kanonu mise, gdje se spominje zajedno s drugim velikim kršćanskim mučenicima. U IX. stoljeću zadarski biskup Donat dobio je na dar od bizantskog cara Nicefora relikvije sv. Anastazije za njegovo uspješno diplomatsko posredovanje u Aachenskom miru, između Bizantskog i Franačkog carstva. Tako je sveta Anastazija na poseban način uključena u povijest pomirenja i jedinstva Europe. Biskup Donat je njene relikvije pohranio u poseban sarkofag i postavio u stolnu crkvu koja i danas krasi Dalmaciju i grad Zadar kao katedrala svete Anastazije /Stošije.
U Zadru se Anastazija slavi kao naslovnica katedrale i zaštitnica nadbiskupije 15. siječnja. Štovanje sv. Anastazije razvilo se u Italiji krajem V. stoljeća, a tijekom stoljeća proširilo se širom Europe. Danas je u Italiji više od osamdeset mjesta vezano uz sv. Anastaziju. U južnoj Italiji se osobito štuje u dvije biskupije Catania i Crotone e Santa Severina. Štuje se i na području nekadašnjeg Akvilejskog patrijarhata (Veneto) gdje je Anastazija djelovala, a Krševan podnio mučeništvo. U Grčkoj se ističe glasoviti Manastir Carigradskog patrijarhata “Hagia Anastasia“ pokraj Soluna koji čuva dio njenih relikvija koje su povijesno potvrđene kao i one u Zadru darovane od bizantskog carskog dvora, te katedrala Bogojavljenja i Svete Anastazije u gradu Kostroma, sjeverno od Moskve u Rusiji. Štuje se u Benediktinskoj opatiji u Bavarskoj – Benediktenbeuren, a u Rimu je jedna od drevnih crkava Bazilika svete Anastazije gdje su pape stoljećima redovito slavili drugu božićnu misu – zornicu. U Hrvatskoj su, uz Zadar, još i župne crkve u Biogradu i Samoboru te stara župna crkva na otoku Olibu. Postoji preko stotinjak mjesta širom Europe, od Urala do Atlantika, i od Sjevernog mora do obala Sredozemlja gdje postoji ili je postojalo štovanje ove velike mučenice. Zaziva se kao zaštitnica utamničenih i progonjenih, kod svih tjelesnih i duševnih poteškoća te kao zaštitnica porodilja i stradalih u zemljotresu. Mlada i hrabra kršćanka, spaljena na Božić, a po imenu nositeljica glavne istine kršćanske vjere (grč. anastasis – uskrsnuće), sveta Anastazija je na poseban i znakovit način oličenje kršćanske poruke ljubavi, dobrote i mira, posvjedočivši za to svojim životom kao mučenica.
Izložbu je otvorio nadbiskup mons. Želimir Puljić, a otvaranje je uveličao župan Stipe Zrilić.