Blokirani zbunjeni: Predsjednica uopće nije protiv ovrha!?

Pravnici: 
Predsjedničin je zahtjev kontradiktoran, a nema ni roka u kojem se Ustavni sud treba izjasniti.

Dan nakon što je potpisala zahtjev za ocjenu ustavnosti dijela Ovršnog zakona, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović primila je predstavnike Udruge Blokirani. Ta se udruga, kaže jedan od njezinih aktivista Antun Rupa, obratila Ustavnom sudu sa zahtjevom da cijeli Ovršni zakon stavi izvan snage te zabrani blokadu računa dužnika kao jedan od načina za naplatu duga. Osim njih, moratorij na ovrhe zatražile su i druge potrošačke udruge koje su u srijedu odgonetale što predsjednica osporava i donekle ostale razočarane.

Ostaju bez zaštite

Predsjedničin zahtjev koji je otišao Ustavnom sudu ne dovodi u pitanje sam Ovršni zakon, blokadu računa, pa i ovrhu na nekretninama kao način naplate dugova, nego se njime osporava jedan, u odnosu na očekivanja blokiranih, sporedni dio zakona koji je stupio na snagu 1. rujna prošle godine i njime se olakšava pozicija dužnika. Sporni je članak dao dužnicima mogućnost da zatraže odgodu ovrhe nad stanom u kojemu žive na godinu dana ako dokažu da će u tom roku podmiriti dug od druge imovine. Također, dužnici mogu tražiti da ih se nakon ovrhe godinu dana ostavi u stanu i da plaćaju najam. Predsjednica Grabar-Kitarović smatra da su te dvije odredbe neustavne jer diskriminiraju socijalno najugroženije dužnike, građane koji nemaju druge imovine za otplatu duga i one koji nemaju novca da plate najam.

“Ustavno je neprihvatljivo ostaviti nezaštićenu najranjiviju skupinu i praviti razliku u postupanju prema ovršenicima”, navodi se u zahtjevu predsjednice. Pravnici s kojima smo se konzultirali misle da je argumentacija kojom se pobijaju sporne zakonske odredbe kontradiktorna, a čini se da su i savjetnici s kojima se predsjednica konzultirala bili na mukama jer u obrazloženju zahtjeva piše da ga ne bi trebalo tumačiti kao poziv da se smanji stupanj zakonske zaštite skupina iz osporavanog članka. Predsjednica je morala objasniti da ne želi ukinuti jednogodišnji moratorij onima koji ga mogu ostvariti, već da traži od Vlade da ga proširi i na ljude za koje se zna da neće moći vratiti dug ni za godinu dana.

Čekao tri godine i odustao

No, predsjednica nije za zabranu ovrhe nad nekretninama koje služe za stanovanje pa u istom pojašnjenju ističe da se njezin zahtjev “ne treba tumačiti kao da negira temeljno načelo na kojem počiva demokratsko društvo kad je riječ o privatnopravnim dužničko-vjerovničkim odnosima, a to je načelo da je dužnik obvezan vjerovniku vratiti ono što mu duguje”.

Na Ustavnom sudu je da predsjedničin zahtjev odmah uzme u razmatranje ili ga strpa u ladicu zajedno s Josipovićevim oko nekog drugog zakona koji nije uzet u razmatranje tri godine pa ga je on sam povukao prije nego što je napustio Pantovčak.

Odlično, gotovo joj je sve ustavno

Ministarstvo pravosuđa izražava zadovoljstvo što predsjednica smatra da je gotovo cijeli Ovršni zakon u suglasnosti s Ustavom, komentirala je Renata Duka, pomoćnica ministra, te dodala da važan dio osporavanih odredbi postoji u ovršnom pravu još od 1996. godine. Smatra da su ustavne i osporavane odredbe o ublažavanju ovrhe nad nekretninama, odnosno uvođenju jednogodišnje odgode iseljenja iz prodane nekretnine za one koji ne mogu u kratkom roku naći alternativni smještaj, uz uvjet da je riječ o jedinoj nekretnini nužnoj za stanovanje i uz najamninu koju odredi sud.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...