Na 77. stranici “Čitanke 2” za drugi razred jezične gimnazije, autorskog djela “skupine autora”, na glatkom je papiru velikim brojkama, kako i priliči otkriću, otisnuto da se čak sedmorici hrvatskih renesansnih pisaca podudaraju godine rođenja i smrti. Od njih deset, nabrojenih na početku poglavlja “Hrvatska renesansna književnost”, većina je, uči nas udžbenik, povezana ne samo stvaralačkom epohom, nego i rijetkim životnim udesom, piše Slobodna Dalmacija.
Ne bismo, naravno, mrčili papir prenoseći vam ono što vidi svaki gimnazijalac, koji se znanjem o renesansi u Hrvata napaja iz dotičnog izdanja Školske knjige, da je tu čudima kraj: ne samo što su im iste godine rođenja i smrti, nego su Hanibal Lucić, Brne Karnarutić, Petar Zoranić, Petar Hektorović, Mavro Vetranović, Mikša Pelegrinović i Marin Držić, poučava nas “Čitanka 2”, rođeni, živjeli, stvarali i umirali od 1564. do 1573, tj. svaki po devet godina, ističe Slobodna Dalmacija.
Iz Školske knjige im se javila Dinka Juričić, urednica udžbenika i poručila: “Propust, odnosno zatipak koji se dogodio u “Čitanci 2”, udžbeniku za drugi razred gimnazije, već je ispravljen u e-inačici “Čitanke 2″, koja je besplatno dostupna svim našim korisnicima na Školskom portalu Školske knjige.”
To je, piše Juričić, “nesretan previd mene kao urednice, ali nikako nije argument kojim se procjenjuje kvaliteta udžbenika i rada njegovih autora i recenzenata”.
Ipak, kad se već govori o ‘zatipku’ na 77. stranici, osim gore navedene sedmorice slavnih “devetogodišnjaka”, ima još nebuloza vezanih uz godine rođenja i smrti. Primjerice Džore Držić rođen je 1547, a umro 1616. Već na stranici 90. isti čovjek, kako priliči nepouzdanom hrvatskom renesansnom piscu, živio je od 1461. do 1501.