Raspravljeni su prijedlozi Hrvatskih laburista i SDP-a.
SDP predlaže preferencijalno glasovanje s jednim preferencijskim glasom i prohibitivnom klauzulom od 10 posto. Predlažu i diskvalifikaciju izbornih lista koje ne poštuju tzv. žensku kvotu te obvezu svake liste da uz kandidaturu priloži i potpise potpore najmanje 1500 birača.
SDP je podnio i amandman na vlastiti prijedlog po kojem bi se kandidatura zabranila svima koji su pravomoćno osuđeni na zatvorsku kaznu dulju od šest mjeseci i to do isteka rehabilitacijskog roka.
Nakon što je to u dijelu javnosti protumačeno kako se radi o pokušaju spriječavanja kandidiranja čelnika Reformista Radimira Čačića, predsjednik SDP-a i vlade Zoran Milanović poručio je iz Bruxellesa kako u tome nije sudjelovao te da bi, ako se već ide na ograničavanje kandidiranja, to trebalo učiniti samo za najteža kaznena djela.
Neizvjesno je što će se dogoditi jer amandmani na pojedine zakonske prijedloge u pravilu se podnose do kraja rasprave, no predlagatelj ima pravo podnijeti amandman na vlastiti tekst i nakon isteka tog roka, a većina odlučuje hoće li se o njemu raspravljati. Takva rasprava vodi se isključivo u ime klubova, a zastupnici u njoj ne smiju sudjelovati pojedinačno. To znači da SDP i uoči glasovanja može podnijeti amandman kojim će još jednom promijeniti svoj prijedlog.
Amandman predlaže i HNS i to na dio koji se odnosi na zamjenu preferencijski izabranog zastupnika.
SDP-ov prijedlog predviđa da takvog zastupnika kada ode na nespojivu dužnost ili mu mandat prestane po drugoj osnovi mijenja prvi slijedeći na listi koji je prešao prag od 10 posto preferiranih glasova.
Dvije su stranke u međuvremenu usuglasile da preferencijalno izabranog zastupnika mijenja isključivo kandidat iz iste stranke ako se radi o koalicijskim listama.
Tako bi se teoretski moglo dogoditi da u Sabor uđe netko koga birači nisu prepoznali kao kvalitetnijeg kandidata, a izvan Sabora ostane netko kome su poklonili povjerenje.