Devetogodišnja osnovna škola, manje bubanja a više razvoja vještina, kritičkog i logičkog razmišljanja te kreativnosti potrebnih za cjeloživotno obrazovanje i tržište rada, manje obaveznih a više izbornih predmeta, manje učenja u vrtićima a više igre te objektivnije hibridno ocjenjivanje, samo su neke od reformi koje su u četvrtak najavili ministar obrazovanja Vedran Mornar i voditelj ekspertne skupine Boris Jokić.
Građanski i zdravstveni odgoj, kažu, neće biti zasebni predmeti, nego će se i dalje učiti međupredmetno. Informatika neće biti obavezna, ali će se informatička pismenost tražiti u svim predmetima. Eksperimentalna primjena reforme trebala bi krenuti već 2016. a njezino dovršenje planirano je u 2018.
‘Jednoga dana ovo će možda biti povijesni dan za hrvatsko školstvo. Počinjemo s poslom koji se nitko dosad nije odvažio početi, barem ne s financijama koje imamo’, rekao je Mornar objasnivši da je u ovoj godini za kurikularnu reformu iz proračuna izdvojeno 12 milijuna kuna.
‘Svi znamo da je krajnje vrijeme da se krene s promjenama, oko toga postoji opći konsenzus’, rekao je ministar i predstavio radnu skupinu koja će voditi reformu koja, kako je naglasio, neće biti kozmetička, već temeljita.
Za voditelja Ekspertne radne skupine imenovan je dr. sc. Boris Jokić, znanstvenik s Instituta za društvena istraživanja. U rad na reformi trebalo bi stalno biti uključeno 60-ak, a povremeno 300-tinjak stručnjaka iz škola, vrtića, visokih učilišta, instituta, agencija, privatnoga sektora i državne uprave.
‘Obrazovanje je od nacionalne i osobne važnosti i izvan svakog političkog i partikularnog interesa’, istaknuo je Jokić te dodao kako je riječ o krupnoj promjeni, utemeljenoj na znanstvenim spoznajama i najboljoj svjetskoj i hrvatskoj praksi kojoj je cilj osigurati učenicima korisnije obrazovanje, usklađeno njihovoj razvojnoj dobi i interesima, obrazovanje koje će ih osposobiti za svijet rada, nastavak obrazovanja i suvremeni život.
Za građanski i zdravstveni nema prostora
Jokić je za tportal objasnio da građanski i zdravstveni odgoj neće biti zasebni predmeti jer za nove predmete nema više prostora u satnici.
‘Djeca već sada imaju 30 sati tjedno. S druge strane, idemo u konceptualnu promjenu kurikuluma, a ne kozmetičku, tako da je prilika i za zdravstveni i za građanski odgoj da nađu mjesto u postojećim predmetima kao što je, primjerice, biologija’, rekao je Jokić.
Voditelj ekspertne skupine nije znao reći možemo li očekivati da će dijelovi kurikuluma povezani s građanskim i zdravstvenim odgojem ponovno pokrenuti već mnogo puta viđene polemike između stručnjaka, udruga za ljudska prava i crkvenih organizacija.
Manje obaveznih predmeta
Ukupan broj predmeta neće se smanjivati, ali će se smanjiti broj obaveznih na račun izbornih, kojih će biti više.
‘Po izbornosti osnovno i srednje obrazovanje će se približiti visokom. U završnom razredu broj obaveznih predmeta trebao bi biti znatno manji nego što je danas’, rekao je.
Predmeti se neće integrirati, nećemo dobiti, kako je svojevremeno bilo najavljivano, neko prirodoslovlje i sl., ali će biti više interakcije u učenju.
Devetogodišnje obrazovanje neće tako skoro
Prvi učenici kojima će osnovna škola trajati devet godina neće uskoro krenuti u školu jer prvo treba ispratiti ove čiji je program već prilagođen osmogodišnjem školovanju.
‘Obrazovanje nije računalo da se može resetirati. Kurikulum na kojem sada radimo predviđen je za osmogodišnju osnovnu i za postojeće srednje škole. No on će se moći koristiti i kasnije kao model za devetogodišnju koja će krenuti kroz 12 ili 13 godina’, objasnio je Jokić.
Objektivnije, hibridno ocjenjivanje
Reforma neće donijeti samo promjenu programa, nego i promjenu sustava ocjenjivanja, vrednovanja i izvještavanja o učeničkim postignućima.
‘Promijenit će se i ocjenjivanje. Budući da će postignuća biti jasno definirana, postojat će i ispiti koje će nastavnici moći povući iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje. Nakon što ih primijene, vratit će ih centru od kojeg će dobiti povratnu informaciju gdje su im učenici u obrazovanju. Tako će ocjenjivanje postati objektivnije; ono će postati hibridno – djelomično vanjsko, a djelomično unutarnje, što će smanjiti pritisak roditelja na nastavnike zbog ocjena’, rekao je i dodao da će reformu pratiti i dosta digitalnih materijala.
Na reformi će se raditi punom parom
Ključna ideja je da bi reformu trebali iznijeti učitelji umjesto da bude dirigirana odozgo.
Kao posebno važnu novost Jokić je istaknuo aranžman prema kojem će stručnjaci na kurikulumu raditi puno radno vrijeme u izdvojenom prostoru BICRO-a, a ne kao do sada povremeno.
Roditeljima bi promjene trebale donijeti veću uključenost u obrazovanje djece i život škole, jasno iskazana očekivanja, objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje te smislenije i češće povratne informacije o postignućima djece.
Učitelje, nastavnike i druge djelatnike odgojno-obrazovnih ustanova očekuje, pak, osnaživanje njihove uloge i jačanje profesionalnosti, veća autonomija u radu i daleko kreativniji rad.
Krajnji cilj svih promjena je prelazak na devetogodišnju osnovnu školu, kako je to zacrtano Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Jokić je procijenio da će eksperimentalna primjena kurikuluma krenuti školske godine 2016./2017., a 2017./2018. novi bi kurikulumi trebali ući u punu primjenu.
Na predmetnim kurikulumima trebalo bi se početi raditi u jesen ove godine. Prvi bi prijedlozi novih predmetnih kurikuluma trebali biti gotovi do kraja 2015.