Hrvatska ima 1247 otoka. Na njima živi oko 125 tisuća stalno naseljenih stanovnika. Svaki je otok, da parafraziramo jednoga poznatog ruskog književnika, nesretan na svoj način.
Položaj otočana i otoka možda bi mogao promijeniti imenovani potpredsjednik Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja u Europskom parlamentu Tonino Picula.
Otočane muče mnogi problemi. Zadnji koji je “isplivao” na vidjelo je “mali obalni ribolov” – dvije trećine malih ribara ostat će bez povlastice bacanja mreža stajaćica. Osim toga pojavilo se i bušenje zbog nafte u Jadranu, o čemu otočani imaju podijeljena mišljenja. No to su tek aktualni problemi. Tu su još loša povezanost, izoliranost, visoke cijene. Apsurd življenja na otocima zabilježili smo još u lipnju 2013. kad smo radili reportažu o životu u Zapuntelu na otoku Molatu. Pitanje je bilo: što otočanin treba napraviti da dođe do liječnika?
Hrvatska danas prvi put ima zastupnika u Europskom parlamentu koji bi mogao pridonijeti rješavanju problema otočana. Upravo zato oni i očekuju mnogo od njega.
Morski otpad
A jedan od danas najvećih ekoloških problema u svijetu jest morski otpad. Za razliku od onog na kopnu, za ovaj morski nitko ne zna koliko ga je, no činjenica je da ga ima, i to sve više. Ni naš Jadran, nažalost, nije iznimka. Zato Hrvatska i sudjeluje u međunarodnom projektu DeFishGear kojim se novcem Europske unije nadzire morski otpad i osmišljava sustav upravljanja napuštenom ribolovnom opremom.