“Legende svjetla” – Čuvari života na otvorenom moru tjeraju nas da više cijenimo sebe, a time i druge

U olujnim noćima brojnim pomorcima koji se zateknu na otvorenom moru udaljeno svjetlo na horizontu često je jedina luka spasa. Konačno je došlo vrijeme da nikada ispričana priča o hrvatskim svjetionicima i anonimnim ljudima na njima bude ispričana kroz projekt “Legende svjetla.”

Jadranski svjetionici nepravdom prošlih vremena ostali su po strani u stručnom istraživanju njihove povijesne uloge, kao i ljudi čijom su brigom opstali do današnjih dana. Razlog leži u vojno-strateškom značenju tih objekata, gdje više od stoljeća civili (izuzev svjetioničarevih obitelji) nisu imali pristup, a većina arhivske građe o planiranju i njihovoj gradnji nalazi se u Beču i Trstu. Impresivni arhitektonski objekti svjetionika spomenici su ne samo hrvatske nego i europske kulturne baštine jer dijele zajedničku prošlost i interes u očuvanju najsigurnijeg plovnog puta prema srednjoeuropskom kopnu.

– Na ovom projektu surađivao sam s ljudima koji zaista znaju što rade i koji su nevjerojatni entuzijasti i izrazito veliki profesionalci. Gordan Smadilo, naš producent i menadžer, čovjek bez kojeg ovo ne bi moglo uspjeti, čovjek koji nam je osigurao taj terenski dio istraživanja, zatim Igor Goić – vrhunski redatelj, režiser i kamerman o kojem ne moram puno pričati, koji je napravio izvrstan video za Zadarsku turističku zajednicu i za promociju našeg grada u Hrvatskoj i svijetu. I moja malenkost. Imam životnu priču koju želim ispričati. Usput sam naučio i fotografirati pa mi je bilo normalno spojiti jedno s drugim. Cijela ta ekipa i ostali njezin dio koji je sudjelovao u projektu,  jednostavno – bili su to sve pravi ljudi na pravom mjestu, istaknuo je naš Zadranin Jurica Gašpar, prof. povijesti, fotograf te voditelj i novinar zadarskog Novog radija.

Skupljenom građom i njezinom obradom te produkcijom putem knjige i dokumentarnog filma prezentirat će se fascinantni organizacijski i graditeljski doprinos Austro-Ugarske koja je tijekom 19. i početkom 20. stoljeća projektirala i izgradila 48 svjetionika od kojih svaki predstavlja arhitektonski i ambijentalno zaseban svijet, a svi zajedno čine promišljeno markirani plovni put razvedene istočne obale Jadranskog mora.

Osim toga, istražujući svjetionike, istraživani su i svjetioničari te njihov život na lanterni. Život svjetioničara kao i njihovih obitelji, površno gledajući, doima se romantičnim, no on ima i svoju slojevitu sociološku priču.

– Ljudi kada se iskrcavaju na svjetionike i dolaze tamo imaju viziju jednog romantičnog mjesta gdje ljudi žive i tamo nekog spašavaju. Tako se rade i prilozi na televizijama, pogotovo ljetne sheme kada se na jednoj lanterni napravi kakva zgodna pričica, ali obići njih 48 koliko ih je na Jadranu nije nimalo lagan posao, pogotovo ako izaberete grubo vrijeme, nezgodne uvjete, zimske, kišne, jugo, buru gdje se često riskira i život, istaknuo je Gašpar za HRT.

Ploveći na jedra ovi avanturisti u dvije godine su obišli jadranske svjetionike i zabilježili priče njihovih stanovnika. Zadarskih avanturisti su zapravo prvi koju su obišli sve, zaokružili priču o hrvatskim svjetionicima od početka do kraja, i takvu vrstu dokumentarca.

– Sami svjetionici oko sebe zrače nekakvim pjesništvom. Osim što su samo svjetlo koje je simbol života, od njegovog spašavanja pa dalje, to je zaista izuzetna tema za jedan dobar film, kazao je Goić.

Rezultat projekta “Legende svjetla”, knjiga je o mističnim životima svjetionika, ali i dokumentarni film kojim se želi dočarati dramatičnost plovidbe.

– Cilj našeg dokumentarca je zainteresirati ljude. Svi podaci su dostupni na internetu, samo ljude treba zainteresirati da ih uopće potraži. Film je više zamišljen kao pjesnički, na engleskom jeziku jer ciljamo i na inozemnu publiku,  istaknuo je Goić.

Fascinira činjenica da su ova velebna zdanja izgrađena na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, iako bi to i danas zahtijevalo veliki građevinski i arhitektonski pothvat. Stoga je pored umjetničkog u projekt uključen i znanstveni aspekt.

– Povijesna građa koja se bavi svjetionicima nije dostupna jer se  ona uglavnom nalazi u arhivima Beča i Trsta. No, bitno je naglasiti kako su svjetionici rezultat jednog fascinantnog graditeljskog napora od strane Austro-Ugarske kada je napravljeno svih 48 svjetionika, kazao je Gordan Smadilo, predsjednik udruge Prijatelji.

Osim samih svjetionika ono što najviše intrigira jest usamljenički život junaka na vrhu tornja. Iako zanimanje svjetioničara polako izumire udaljeno svjetlo na horizontu i dalje je najveća nada unesrećenim pomorcima osobito u olujnim noćima.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...