Je li moguće da članovi prosječnoga hrvatskog kućanstva jednoga dana proizvode struju koja će im biti dostatna za normalno funkcioniranje, a akumulirani višak prodaju HEP-u i drugim distributerima električne energije na tržištu?
Informatičar Branko Belak i njegov otac, sveučilišni profesor dr. Stipe Belak, tvrde da je to realnost, i da će, prihvate li u Vladi i resornom ministarstvu gospodarstva model koji su oni autorski zaštitili, Hrvatska u skoroj budućnosti prestati uvoziti električnu energiju, a građani bitno manje plaćati račune za struju. O čemu se radi?
“Danas svi znamo za one koji proizvode električnu energiju putem solarnih panela, i na osnovi sklopljenih ugovora s HEP-om, prodaju je tom državnom poduzeću i po 2,5 kune po kilovatsatu. U slučaju da zaživi naša ideja, koju je moj sin zaštitio kod Društva inovatora u Splitu, struja bi se prodavala za samo 40 lipa po kilovatsatu, pa bi na koristi bili i HEP, kao javno poduzeće koje financiraju porezni obveznici, ali i sami potrošači”, tumači dr. Belak za Slobodnu Dalmaciju.
Sada HEP-u struju iz obnovljivih izvora prodaju samo odabrani ili sretnici, i od toga, tvrdi Belak, od toga prilično dobro zarađuju. Takvih je možda stotinjak. S prosječnim brojem solarnih panela na nekoj obiteljskoj kući ili zgradi, netko tko je s HEP-om potpisao ugovor o prodaji struje, može godišnje zaraditi oko devedeset tisuća kuna.
“Problem je što su tek rijetki s HEP-om sklopili takve ‘ekskluzivne’ ugovore, a prema modelu B2M koji mi Vladi nudimo to bi mogli učiniti deseci, ako ne i stotine tisuća domaćinstava i tvrtki, zapravo, svi koji su spremni uložiti novac u male solarne kućne centrale”, kaže dr. Belak.
Svi bi bili na dobitku
Radi se o tome da su Branko i Stipe Belak, sin i otac, dogovorili s jednim našim renomiranim proizvođačem elektroopreme, čije ime iz razumljivih razloga (još) kriju, proizvodnju prototipa kućne solarne centrale, a koju bi javnosti mogli predstaviti za mjesec dana. Komponente, objašnjavaju, za proizvodnju solarne energije već postoje, Kinezi ih za male novce plasiraju na svjetsko tržište, ali nitko nije izradio cijeli uređaj veličine ormarića za struju, koji je ključan za ovakav način proizvodnje električne energije iz prirodnih izvora.
Ako bi Ministarstvo gospodarstva razmotrilo njihov model “skladištenja”, a ne prodaje viška električne energije kako se to sad radi, tvrde, svi bi bili na dobitku.
Višak iz kućne radinosti
Taj višak energije koji bi se stvorio u kućnoj radinosti, prodavao bi se HEP-u po zaista minimalnim cijenama, a i oni bi svoju struju prodavali malim proizvođačima kad im je ponestane iz obnovljivih izvora – u zimskim mjesecima ili noću – također za samo 40 lipa po kilovatsatu.
Prosječna hrvatska obitelj danas broji tri člana, a za električnu energiju izdvaja oko 500 kuna mjesečno. Kad bi prijedlog Belaka naišao na zeleno svjetlo u Vladi, za nekoliko godina brojna bi hrvatska kućanstva svela račune za struju ispod razine TV pretplate.