U Hrvatskoj oko 12.000 osoba s poremećajem iz autističnog spektra; Armanini: “Strah nas je što će za 30-ak godina biti s našom djecom kada napune 50-u, a nas možda ne bude”

Danas u podne članovi Udruge za autizam Zadar simbolično su pustili u nebo mnoštvo plavih balona koji simboliziraju djecu i odrasle osobe s autizmom s nadom u njihovu bolju budućnost, a povodom Svjetskog dana svjesnosti o autizmu.

Na sam dan održavanja Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, djelatnici Udruge za autizam Zadar su uz pomoć članova Volonterskog centra na Narodnom trgu dijelili letke i prigodne poklone te prikupljali pomoć za rad Udruge. Posebni gosti na štandu bila su im djeca iz dječjih vrtića “Latica”, “Golubica” i “Galeb” koja su zajedničkim snagama izrađivala prigodne uskršnje ukrase, čestitke, slike, odnosno sve ono što se na njihovom štandu moglo pronaći.

Rano prepoznavanje autizma, sustavno riješen rani tretman autizma, barem jedan specijalizirani dijagnostički odjel za autizam, bolja skrb o zdravstvenim aspektima autizma i briga o mentalnom zdravlju, uspješnija odgojno-obrazovna integracija, dostupnija stručna podrška i pomoćnici u nastavi, inkluzija u svim segmentima življenja (stanovanje u zajednici, uključivanje u svijet rada i aktivnosti slobodnog vremena u zajednici), primjerena skrb u trećoj životnoj dobi, itd., samo su neke od niza tema i problema koji muče roditelje, a određuju kvalitetu života djece i odraslih osoba s poremećajem iz autističnog spektra.

Europski parlament je još 1996. godine donio Deklaraciju o pravima osoba s autizmom, a Komisije Vijeća Europe nerijetko dostupnost građanskih prava procjenjuju kroz prizmu autizma.

Povodom Svjetskog dana svjesnosti o autizmu osim simbolično puštenih balona, večeras će i crkva sv. Donata zasjati u prigodnoj plavoj boji koja je simbol autizma.

– Današnji Svjetski dan Svjesnosti o autizmu proglasili su Ujedinjeni narodi 2008. godine kada su došli do zaključka da je broj osoba s poremećajem iz autističnog spektra dosta zanemaren. Na žalost, broj djece s tim poremećajem svake godine je sve viši. Prema istraživanjima kod 1:88 djece postoji sumnja na postojanje nečega iz autističnog spektra. Primjerice, prije par godina u Hrvatskoj se pretpostavljalo da ima oko 8.000 takvih osoba. Danas je ta brojka dosta veća i kreće se oko 12.000 što djece što odraslih osoba. Službena brojka je oko 2.000, no u RH nema niti jednog objedinjenog centra gdje se može dobiti dijagnoza, već su roditelji na žalost prisiljeni lutati od institucije do institucije da bi u konačnici dobili postavljenu dijagnozu. Za stručnu dijagnozu potreban je multidisciplinarni pristup i neurologa, psihijatra, psihologa i defektologa kako bi na kraju dobili točnu dijagnozu, a kako sam rekao, takvog centra u RH nema te su u skladu s tim manjkave i brojke evidentiranih osoba s poremećajem iz autističnog spektra, istaknuo je Ante Armanini, tajnik Udruge za autizam Zadar.

Prije godinu dana, točno na današnji dan, potpisan je protokol po kojemu bi se trebalo osnovati četiri dijagnostička centra u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, ali još uvijek se ništa na tom polju nije pomaknulo prema naprijed.

– Svaki županijski centar morao bi uz to imati i kabinet za ranu intervenciju te s vremenom, možda za desetak godina, svaki županijski centar bi trebao imati i podružnicu Centra za autizam. Najveći problem je zapravo kod odraslih osoba s poremećajem iz autističnog spektra nakon 21 godine. Do tada još ima za njih mjesta u sustavu, dok nakon te dobi na žalost postoji samo Centar za autizam Zagreb s dvije podružnice u Rijeci i Splitu, dok samo ovaj u Zagrebu daje 24 satni boravak za takve osobe. Mi bismo željeli da svaki županijski centar ima podružnicu za autizam te da se s vremenom osnuju stambene zajednice jer se pokazalo da je to nabolji način za zbrinjavanje odraslih osoba. U Hrvatskoj za sada postoje samo dvije koje su osnovane zahvaljujući isključivo entuzijazmu roditelja iz Udruge za autizam Zagreb i pokazale su se jako dobrima, odnosno jako dobro funkcioniraju jer je to preslikani švicarski modeli. Znamo da Hrvatska ne može biti kao Švicarska, ali bitno je da se krene, da se nešto počne raditi, korak po korak. Na takav način bi za desetak godina imali desetak takvih stambenih zajednica te bi tek nakon toga mi roditelji bili zadovoljni. Nas je svih strah što će za 30-ak godina biti s našom djecom kada napune 50-u, a nas možda ne bude, ukazao je Armanini na jedan od najvećih strahova roditelja djece s poremećajem iz autističnog spektra.

Iako se naoko ne čini, osvještenost o osobama s poremećajima iz autističnog spektra porasla je i u našem gradu.

– U Zadru ima nekakvih pomaka u smislu da se razvija svjesnost o osobama, odraslima i djeci s poremećajem iz autističnog spektra. Prošle godine je osnovan kabinet za ranu intervenciju koji djeluje pri Caritasu, a Grad i Županija su nas prepoznali kao Udrugu koja služi kao svojevrsni servis roditeljima. Dobili smo od Grada prostor za rad Udruge te nas Županija već četiri godine sufinancira s 10.000 kuna godišnje dok bi nas od ove godine s istom svotom trebao sufinancirati i Grad Zadar. No, treba se i može napraviti još puno toga kako bi osobama  s poremećajem iz autističnog spektra, ali i njihovim roditeljima, odnosno članovima obitelji omogućio dostojanstven i nešto laganiji život, zaključio je Armanini.