Povodom skorašnjeg najavljenog otvaranja poslovnice KentBank-e u Zadru, razgovarali smo s Ivom Bilićem, predsjednikom uprave ove banke.
Podsjetimo, Ivo Bilić na posljednjim izborima bio je SDP-ov kandidat za mjesto gradonačelnika Zadra, pa je odlazak takvog poslovnog čovjeka iz Hypo banke na čelo Uprave KentBanke te njihov spomenut dolazak sam po sebi povod razgovora.
Kao najmlađa banka na tržištu, kako vas je uspjela privući da svoj posao u velikoj bankarskoj kući zamijenite novim izazovima u Kent banci?
KentBank privukla me svojom strategijom rasta, ona već treću godinu za redom ostvaruje iznadprosječan rast na hrvatskom bankarskom tržištu, i siguran sam da će se i u budućem srednjoročnom razdoblju KentBank snažno razvijati i rasti. Osim ove zavidne energije i strategije rasta privukla me je činjenica da vlasnik Suzer grupa dolazi iz snažno rastućeg turskog tržišta, čije su mogućnosti rasta i utjecaja na Republiku Hrvatsku i ovu Banku neograničene.
Financijsko tržište u Hrvatskoj poprilično je zasićeno velikim brojem stranih bankarskih grupacija. Kent je jedna od njih. Po čemu je nastup vaše Kuće drugačiji od ostalih?
KentBank je prodajno orijentirana Banka, Banka koja je prilagođena klijentima. Svojom veličinom možemo biti u potpunosti posvećeni svojim klijentima kvalitetnim individualnim pristupom, a istovremeno im osiguravamo potpunu sigurnost. Naše prednosti su upravo prilagođenost klijentima, sigurnost, fleksibilnost i brzina odlučivanja.
Kentbank d.d. je prva banka po rastu aktive u Hrvatskoj u 2013. i 2014. godini, čiji plan za ovu godinu uključuje značajan rast, te se za kraj 2015. planira razina aktive u iznosu 1.399 milijuna kuna odnosno 181,79 milijuna eura.
Iza nas stoji snažna Turska Suzer grupa koja osigurava našu stabilnost visokim kapitalom i visokom stopom adekvatnosti kapitala.
Već neko vrijeme poslujete u 12 poslovnica u Hrvatskoj, kakav odziv građana za vašim uslugama i programima bilježite?
Kentbank u svim segmentima poslovanja bilježi konstantan rast. Pod utjecajem kontinuiranog unapređivanja poslovanja tijekom prethodne tri godine, broj naših klijenata odnosno korisnika usluga i proizvoda je u stalnom porastu. Svjesni smo da je dostupnost klijentima na više lokacija vrlo važna i zato uskoro otvaramo vrata svojih poslovnica u Zadru, a nakon toga i u Varaždinu. Otvorenjem Zadra ćemo Jadransku obalu povezati u cijelosti i to sjeverni Jadran s poslovnicama u Puli i Rijeci, srednji Jadran s poslovnicama Split i Zadar te južni Jadran s našom poslovnicom u Dubrovniku. Poslovnica u Varaždinu omogućit će nam dostupnost klijentima u centralnoj Hrvatskoj.
Klijenti prepoznaju efikasnost i dostupnost i reagiraju s povjerenjem što dovodi do činjenice da već nekoliko mjeseci bilježimo izuzetne rezultate.
Od lipnja KentBank poslovat će i u Zadru. Kakav pristup mogu očekivati građani, s obzirom na to da su Zadrani pretežno “domoljubno” vezani uz OTP banku?
Kao i u svakom drugom dijelu Hrvatske prilagodit ćemo se našim klijentima, te radi činjenice da su građani Hrvatske postali vrlo informiran i bankarski educiran narod, siguran sam da naši sugrađani znaju cijeniti ponudu i uslugu KentBank tima. Razumijemo „domoljubnu“ povezanost s određenom bankom jer i sama KentBank potiče od Banke Brod male regionalne banke. Međutim jednako tako upravo iz vlastitog iskustva znamo da je u konačnici za uspjeh presudna kvaliteta usluga i proizvoda te kvaliteta odnosa s klijentom.
U prvom kvartalu zabilježili ste rast i po broju računa i klijenata, da li se isti nastavio i u drugom?
Trend rasta poslovanja Banke prisutan je iz mjeseca u mjesec. Banka bilježi kontinuirani rast iznad hrvatskog prosjeka što ulijeva dodatnu sigurnost i poticaj za ostvarenje ambicioznih planova.
Zadarsko područje poznato je kao “plodno tlo” turskih investicija, hoće li Banka ponuditi posebne programe za praćenje poduzetnika koji surađuju s turskim kolegama?
Turske investicije u Hrvatsku do sada su realizirane u sektorima financija, zdravstva, turizma i energetike, također postoji interes ulaganja u logistički sektor (luka Rijeka ). S obzirom na to da je namjera Kentbank d.d doprinijeti razvoju hrvatsko-turskih gospodarskih odnosa i služiti kao most koji spaja gospodarstvenike obje zemlje, TURKISH DESK zamislili smo kao mjesto susreta informacija i inicijativa hrvatskih tvrtki koje imaju namjeru trgovati u Turskoj, kao i turskih koje zanima domaće tržište.
Banka već ima sustav koji u potpunosti podržava poslovanje s Turskom.
U sve više glasnoj prisutnosti poteškoća kreditiranja u francima, da li je i Kent banka imala nezadovoljne klijente?
KentBank je u ponudi imala kredite uz valutnu klauzulu u švicarskim francima, ali su svi krediti istovremeno ugovarani s fiksnom kamatnom stopom.
Promjena kamata mora biti transparentna kao i parametar temeljem kojeg se ona mijenja, i osobno smatram da cjelokupno poslovanje treba biti transparentno jer jedino takav način poslovanja dugoročno dovodi do zadovoljstva svih sudionika u poslovnom odnosu.
Tijekom 2015. godine najavljeno je organiziranje konferencije “Kako poslovati s Turskom”, odnosno u Turskoj pod nazivom “Kako poslovati s Hrvatskom” – gdje vidite ulogu banke u poboljšanju prvenstveno gospodarskih pa i svih ostalih veza između dvije zemlje?
Definitivno kroz naš odjel Turkish Desk gdje na dnevnoj bazi već radimo na konkretnim poslovima i realizaciji tih poslova. Pružamo punu podršku tvrtkama u dokumentarnim poslovima. Kentbank d.d. će krajem ove godine organizirati konferenciju na kojoj ćemo iznijeti sve potencijalne projekte u Turskoj i specifičnosti navedenog tržišta, osigurati podršku u ostvarenju kontakata s potencijalnim turskim partnerima.
Surađujemo s gospodarskom komorom u Turskoj DEIK, u iznimno smo bliskim odnosima s Turskom ambasadom u Hrvatskoj kao i Hrvatsko-Turskom udrugom prijateljstva koji su naš dugogodišnji partneri stoga smo upoznati s mogućnostima koje pruža Turska u raznim segmentima gospodarstva.
Možete li se za kraj kratko osvrnuti na općenito stanje u financijama te prognozirati stanje i privatne bonitete građana u naredne dvije ili više godina?
Posljednje analize pokazuju da se situacija na tržištu ipak mijenja na bolje, istina vrlo sporo, ali već i to što bilježimo mali rast je puno s obzirom na dugotrajno razdoblje krize koje je nadamo se iza nas. Kriza je imala jak utjecaj na negativna kretanja na tržištu pa tako i negativan utjecaj na bonitete građana. Boniteti građana mogu se komentirati samo povezano s gospodarskim kretanjima u našoj zemlji jer su o njima potpuno ovisni. Nadam se da će se u 2015 godini ostvariti najavljeno pokretanje gospodarskih aktivnosti, a ono je posljedično pokretač svih ostalih pozitivnih kretanja na tržištu. Vezano za građane, tu posebno mislim na smanjenje stope nezaposlenosti, prvenstveno mladih, što bi sigurno dovelo do poboljšanja boniteta građana. Smatram da je nezaobilazno okrenuti se izvozu i pojačati pravnu sigurnost na tržištu i tako privući strane investicije i dotok kapitala, koji će rezultirati pozitivnim promjenama na makroekonomskom tržištu, a oni su svakako preduvjet i za poboljšanje boniteta građana.