Državna revizija pročešljala je poslovanje 14 hrvatskih pomorskih i riječnih lučkih uprava u 2013. i svoje nalaze predala Hrvatskom saboru. U izvješću se spominju brojne nepravilnosti i propusti, od lošeg planiranja prihoda i rashoda, isplaćivanja stimulacija bez kriterija do problema s javnom nabavom. U konačnici, revizija je izrazila šest bezuvjetnih i sedam uvjetnih mišljenja, a jedna lučka uprava nije dobila prolaznu ocjenu.
Negativno mišljenje revizije za vođenje poslovanja u 2013. zaradila je lučka uprava Rab. Teško je i nabrojati sve nepravilnosti odgovornih u ovoj lučkoj upravi koje se odnose na sustav unutarnjih kontrola, planiranje i računovodstveno poslovanje, prihode, rashode i postupke javne nabave.
Između ostaloga, revizija je pronašla da poslovne knjige nisu zaključene do propisanog roka za predaju financijskih izvještaja te da su u njima naknadno evidentirane pojedine poslovne promjene. Također, utvrdila je da se godišnji financijski izvještaji značajno razlikuju od podataka u poslovnim knjigama. Primjerice, u financijskim izvještajima nisu iskazani prihodi od naplate lučkih pristojbi i naknada u iznosu 625.652 kune.
Tijekom godine rapska lučka uprava stornirala je 18 računa u ukupnom iznosu 942.881 kune koji u poslovnim knjigama nisu evidentirani ili su dijelom brisani iz poslovnih knjiga. Postupci javne nabave nisu provedeni za radove na sanaciji urušenog mola u luci u iznosu 219.650 kuna.
Izdvojili smo samo manji dio grijeha lučke uprave koja upravlja s dvadeset luka na području grada Raba.
Uvjetno mišljenje revizije dobile su lučke uprave u Rijeci, Dubrovniku, Puli, Senju, Sisku, Cresu i Krku.
RIJEKA PALA NA PROJEKTU GATEWAY
Riječka lučka uprava zaradila je uvjetno mišljenje zbog problema u realizaciji projekta Gateway, investicije koja obuhvaća proširenje luke s ciljem boljeg prometnog povezivanja lučkog područja s međunarodnim cestovnim i željezničkim koridorima.
Revizija je utvrdila brojne propuste i kašnjenje u realizaciji ove strateške investicije vrijedne oko 220 milijuna eura financirane kreditom Svjetske banke. Zbog nedostataka u projektima za pojedine radove i kašnjenja u izvođenju radova te izvođenja nepredviđenih radova, produljivani su rokovi korištenja kredita Svjetske banke, dio je kredita otkazan i mijenjani su planovi ulaganja. Zbog svega toga, nije došlo do planiranog povećanja prekrcajnih kapaciteta luke Rijeka i povećanja prometa tereta, navodi se u izvješću.
Što rade lučke uprave?
Lučke uprave neprofitne su javne ustanove koje u okviru svoje djelatnosti brinu o gradnji, održavanju, upravljanju, zaštiti i unapređenju pomorskog dobra koje predstavlja lučko područje te osiguravaju trajno i nesmetano obavljanje lučkog prometa. Po važnosti i opsegu poslovanja dijele se na luke od državnog i luke od županijskog značaja. U javnim lukama lučke uprave dužne su osigurati održivost poslovanja i financijsku stabilnost uvažavajući ekonomske kriterije vrednovanja tržišta lučkih usluga. Prihodi 14 lučkih uprava obuhvaćenih revizijom (Osijek, Vukovar, Slavonski Brod, Split, Zadar, Dubrovnik, Pula, Rijeka, Senj, Sisak, Cres, Krk, Splitsko-kninska županija) iznosili su 284,7 milijuna kuna, a rashodi 218,6 milijuna kuna.
U pulskoj lučkoj upravi revizija je naišla ne nepravilnosti u isplati stimulacija i nabavi električne energije. Zaposlenicima lučke uprave isplaćivan je mjesečni nagradni poticaj za efikasno korištenje radnog vremena viši za 100 kuna od dopuštenog, a ravnatelj Donald de Gravisi dobivao je stimulaciju od 1.500 kuna iako odlukama pravilnika nije predviđena.
Nabavu električne energije u vrijednosti 821,3 tisuće u pulskoj luci proveli su izravnim ugovaranjem iako su trebali provesti postupak javne nabave.
Dubrovačka lučka uprava dobila je uvjetno mišljenje zato što nije provjeravala izvršavanje plana i godišnjeg operativnoga programa rada koncesionara kojima je dodijelila 260 koncesija za lučke i gospodarske djelatnosti.
U SENJU I SISKU PODBACILI U PLANIRANJU
U lučkoj upravi Senj revizija je ustanovila velika odstupanja u planu i realizaciji prihoda i rashoda. Unatoč tome što su prihodi podbacili za 30,4 posto, a rashodi premašeni za 13,7 posto, odgovorni u senjskoj lučkoj upravi nisu donijeli potrebne izmjene plana.
Također, revizija upozorava da su prilikom rekonstrukcije trajektnog pristaništa u vrijednosti od 8,9 milijuna realizirani i nepredviđeni radovi u vrijednosti od 1,8 milijuna kuna, a da za to nije provedena javna nabava.
I Lučka uprava Sisak našla se u nemilosti revizije zbog lošeg planiranja. U Sisku su prihodi podbacili za 16,9 posto, a rashodi narasli čak 82 posto bez izmjene plana. Revizija je ustanovila i da sisačka lučka uprava nije izdavala putne naloge za službena putovanja ravnatelja Ivice Štefičića.
U lučkoj upravi Cres griješili su kod naplate lučkih pristojbi za uporabu obale za putničke brodove. Od ovlaštenog prijevoznika naplatili su 2,8 milijuna kuna, ali nisu evidentirali podatke o broju prevezenih putnika i vozila te ukupnoj vrijednosti prodanih karata koji služe kao osnovica za obračun lučke pristojbe. Uvjetno mišljenje dobili su i zbog propusta u popisu imovine. Popisali su komunikacijsku opremu i opremu za održavanje i zaštitu bez novčanih iznosa, a drugu nefinancijsku imovinu u koju ulaze građevinski objekti i nefinancijska imovina u pripremi u iznosu 50 milijuna kuna uopće nisu popisali.
Isti propust u naplati lučkih pristojbi revizori su otkrili i u lučkoj upravi Krk koja je od prijevoznika bez osnovice za obračun naplatila 1,6 milijuna kuna. Odgovorni na Krku griješili su i kod popisa imovine budući da godišnjom inventurom nije obuhvaćena imovina i obveze u ukupnom iznosu od čak 20,5 milijuna kuna. Revizija je ustanovila i da se u lučkoj upravi Krk ne vodi evidencija o korištenju službenih automobila i mjesečnoj potrošnji goriva prema prijeđenom kilometru.
Revizija nije imala primjedbe na poslovanje lučkih uprava u Osijeku, Vukovaru, Slavonskom Brodu, Splitu, Zadru te lučkoj upravi Šibensko-kninske županije.