Još prije dvadesetak dana na početku aktualne sjednice Sabora parlamentarni šef Josip Leko upozorio je da Vlada i ministarstva nisu odgovorili na 56 zastupničkih pitanja. Na neka je Vlada u međuvremenu odgovorila, no neki zastupnici odgovor na svoja pitanja možda neće ni dočekati.
Prema saborskim statistikama, zastupnici su u ovom sazivu, odnosno od kraja 2011. postavili preko 2.500 pitanja Vladi i njenim članovima. Iako prema saborskom poslovniku Vlada ili pojedina ministarstva na ta pitanja moraju odgovoriti u roku od mjesec dana, prije dvadesetak dana doznalo se da Vlada svoju obvezu ipak nije ispunila u slučaju 56 pitanja. Upozorio je na to na početku aktualnog prijepodneva i predsjednik Sabora Josip Leko te je u ime zastupnika tražio odgovore. Za to je Vladi dao rok od osam dana, no u Banskim dvorima su se u većini slučajeva neodgovorenih pitanja oglušili i na to upozorenje. Za takvo ponašanje Vlade i ministarstava nema kazne.
Sva pitanja koja su zastupnici postavili možete pogledati OVDJE, a izdvojili smo njih 13 na koja nije bilo odgovora.
1. Mesićevo pitanje koje je aktualizirao slučaj Andree Zlatar
Već više od godinu dana HDZ-ov Jasen Mesić čeka odgovor Vlade na pitanje o korištenju službenih automobila i poslovnih kreditnih kartica dužnosnika. Svoje pitanje Mesić je postavio još 3. ožujka 2014. i to predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću.
HDZ-ovog zastupnika zanimalo je koji su čelnici tijela državne uprave iskoristili pravo da posebnom pisanom odlukom odobre korištenje službenog automobila pod određenim uvjetima državnim dužnosnicima III. skupine (ravnatelj Porezne uprave, ravnatelj Carinske uprave, glavni ravnatelj policije, zamjenik predstojnika Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske, glavni državni inspektor, zamjenik glavnog tajnika Vlade Republike Hrvatske, glavni državni rizničar, pomoćnik ministra, glasnogovornik Vlade Republike Hrvatske, ravnatelj državne upravne organizacije) te kome je temeljem tih odluka i s kojim obrazloženjem odobreno korištenje službenih osobnih automobila 24 sata dnevno.
Pitao je Mesić premijera koji su državni dužnosnici, i službenici, dobili pisano odobrenje od čelnika tijela državne uprave za korištenje poslovnih kreditnih kartica, koji su iznosi potrošeni po pojedinim poslovnim kreditnim karticama u 2012. i 2013. te u koju svrhu? Jednako tako, premijera je upitao koliki je pojedinačni iznos sredstava reprezentacije državnih dužnosnika I. i II. skupine u 2012. i 2013. po tijelima državne uprave te radi li se o troškovima reprezentacije unutar objekata tijela državne uprave ili izvan objekata tijela državne uprave.
Odgovor na pitanje još uvijek nije dobio iako je u međuvremenu poslao čak četiri požurnice, posljednju nakon što je zbog nepravilnosti u korištenju poslovnih kartica ostavku na mjesto ministrice kulture morala dati Andrea Zlatar.
2. Bez odgovora o unajmljenim prostorima u kojima posluje državna uprava
Više od godinu dana, točnije od 19. veljače 2014. odgovor na svoje pitanje čeka HDZ-ov Josip Đakić. I njemu premijer Zoran Milanović još uvijek nije odgovorio na pitanje koliko tijela državne uprave, državnih ureda i državnih upravnih organizacija obavlja svoje poslove i aktivnosti u unajmljenom prostoru, koliko iznosi ukupni mjesečni najam tih prostora te kolika je cijena kvadratnog metra pojedinog unajmljenog prostora.
3. Tuđman: Što je s privatizacijom prije Domovinskog rata?
HDZ-ov Miroslav Tuđman svojim se pitanjem, na koje još uvijek čeka odgovor, nadovezao na promjene Ustava 2010. kojima je obuhvaćeno nezastarijevanje kaznenih djela iz procesa pretvorbe počinjenih samo u vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Obrazlažući svoja pitanja, Tuđman je kazao kako je po njegovom mišljenju proces pretvorbe u RH započeo još 1988. donošenjem saveznog Zakona o poduzećima. ‘Cijeli postupak pretvorbe i privatizacije proces je koji traje već više od 25 godina i započeo je u vrijeme postojanja SFRJ, a taj složeni proces nije se odvijao samo u razdoblju od 1991. (od donošenja Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća) do 1998, kako bi se dalo iščitati iz ustavnih promjena 2010, nego je to proces koji traje sve do danas’, napisao je Tuđman u svom pitanju.
Stoga je ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka upitao koliko je poduzeća tijekom procesa pretvorbe promijenilo svoju vlasničku strukturu od 1988. do 1991, odnosno u razdoblju prije početka Domovinskog rata. Zanimalo je HDZ-ovog zastupnika i kolika je bila vrijednost tih ‘pretvorenih’ poduzeća, koliko je u njima bilo zaposlenih na početku procesa pretvorbe te koliko je tih poduzeća i danas aktivno.
4. Marić: Tko je prodao hrvatske rezerve zlata?
Što se dogodilo s hrvatskim zlatom iz SFRJ, interesiralo je HDZ-ovog Gordana Marića, no odgovor nije dobio. ‘Bivša SFRJ imala je 54,5 tona monetarnog zlata čistoće 99,99 posto. Od toga, 46 tona zlatnih poluga bilo je deponirano u BIS-u Basel u Švicarskoj, a 8,5 tona u Beogradu. Po kriteriju za raspodjelu koji je odredio MMF, uz suglasnost svih država nastalih raspadom SFRJ, Hrvatskoj je pripalo 28,49 posto čistog monetarnog zlata, odnosno ukupno 15,5 tona (13,1 tona deponirana u Baselu i 2,4 tone deponirane u Beogradu)’, podsjeća u svom pitanju Marić.
Međutim, prema informacijama HNB-a, Hrvatska je prodala svoj udio zlata, zbog čega je Marić premijeru Milanoviću postavio opsežno pitanje na koje još uvijek čeka odgovor.
‘Tko je, kada i na koji način (usmeno ili pisano), za svaku prodaju pojedinačno, predložio prodaju monetarnog zlata? Koje je bilo obrazloženje prijedloga prodaje? Tko je donio odluku o prodaji navedenog zlata (pojedinac ili tijelo)? Također Vas molim da mi dostavite točne podatke o datumima i mjestima sastanaka na kojima su donesene odluke o prodaji; tko je sve poimence nazočio tim sastancima i u kojoj funkciji; postoje li zapisnici sa sastanaka; je li se o prodaji glasovalo i, ako jest, kako je tko pojedinačno glasovao; o kojim se točno količinama zlata radilo; koja je bila kupoprodajna cijena, koja valuta i rokovi plaćanja; tko su bili kupci (naziv i adresa) te tko su bili potpisnici kao predstavnici Republike Hrvatske (ime, prezime i funkcija), pojedinačno po ugovorima?’, pitao je Marić.
5. Vlada još uvijek taji ugovor Ministarstva gospodarstva i Spectruma o istraživanju ugljikovodika
Ugovor Vlade, odnosno Ministarstva gospodarstva s norveškom tvrtkom Spectrum vezano uz istraživanje ugljikovodika je veleizdaja, riječi su koje je izgovorila ORaH-ova Mirela Holy, najavljujući interpelaciju o radu Vlade. Upravo je presliku ovog ugovora Holy zatražila još krajem studenog prošle godine. Podsjetila je tada da je u svojim pitanjima tvrtku Spectrum spomenula još u listopadu 2013. Tada joj je odgovoreno da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u rujnu 2013. izdalo odobrenje tvrtki Spectrum za snimanje 2D seizmičkih podataka u znanstvenoistraživačke svrhe u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i epikontinentalnom pojasu RH. Međutim u tom odgovoru nitko nije spomenuo ugovor koji je dva mjeseca ranije potpisan između Spectruma i Ministarstva gospodarstva.
‘Zbog čega Vlada RH u svom odgovoru na moje zastupničko pitanje od 20. siječnja 2014. nijednom nije spomenula glavni ugovor? Zašto ovaj ugovor nije javno dostupan hrvatskoj javnosti? S obzirom na činjenicu da Vlada tvrdi da ovaj posao nije komercijalne, već znanstvenoistraživačke svrhe, ne postoji opravdani razlog da Vlada RH ne objavi sadržaj glavnog ugovora te ne informira javnost tko ga je i kada potpisao’, zatražila je Holy.
6. Holy: Odakle će Hrvatske ceste vraćati kredite?
Krajem studenog Holy je premijeru Milanoviću postavila pitanje vezano uz otplatu kredita Hrvatskih cesta. U pitanju konstatira da su se od 2006. do 2013. Hrvatske ceste zadužile kod banaka i ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora za oko 10,3 milijarde kuna.
‘U istom razdoblju ostvareni su izdaci za otplate primljenih kredita u iznosu od oko 2,5 milijardi kuna. Računica pokazuje da su Hrvatske ceste na kraju 2013. dužne oko 7,8 milijardi kuna. Zaduženje nije konačno jer su, prema odobrenom financijskom planu Hrvatskih cesta za 2014, planirani primici od financijske imovine i zaduživanja u iznosu od oko 2,4 milijarde kuna. Novo zaduženje, od 766,5 milijuna kuna, planirano je za otplate glavnice primljenih kredita i zajmova te oko 1,6 milijardi kuna za neto financiranje, odnosno za rashode poslovanja i rashode za nefinancijsku imovinu, za što nisu osigurana sredstva u prihodima poslovanja’, kaže Holy u obrazloženju.
Stoga je premijera Milanovića upitala iz kojih će sredstava Hrvatske ceste vraćati kredite, kada se zna da su im poslovni prihodi osigurani iz sredstava koja uplaćuje državni proračun s namjenom financiranja građenja i održavanja javnih cesta. ‘Do kada će se Hrvatskim cestama odobravati rashodi poslovanja i rashodi za nefinancijsku imovinu, za što nemaju pokriće u prihodima poslovanja i prihodima od nefinancijske imovine, već im je pokriće u kreditnom zaduženju? Jesu li dosadašnji krediti reprogramirani/refinancirani, a ako nisu, razmišlja li se o tome?’, upitala je Holy, no odgovor nije dobila.
7. Holy: Zašto zabranjujete uvoz piva od industrijske konoplje?
Prošlog mjeseca Holy je premijera upoznala i s problemom s kojim se susreo Robert Drenjančević, uvoznik piva Cannabia koje se proizvodi od industrijske konoplje. ‘Zbog čega Ministarstvo financija nakon godine dana slobodnog uvoza ovog proizvoda u Hrvatsku blokira uvoz piva koje se proizvodi od industrijske konoplje? U čemu je problem? Na koji način Ministarstvo financija planira riješiti ovaj problem? Zašto je država gospodinu Drenjančeviću dopustila uvoz spornog piva, naplatila trošarinu i dala tarifni broj, a sada oduzima robu u carinskim ispostavama Rijeka i Zadar?’, upitala je Holy.
8. Holy: Vlasnicima lunaparkova otežano poslovanje
U zastupničkom pitanju, na koje nije dobila odgovor, Holy se založila i za rješavanje problema s kojima se susreću vlasnici lunaparkova te je Vladu upitala hoće li napraviti nešto kako bi im olakšala poslovanje.
‘Obratili su mi se kako bi upozorili da status ove djelatnosti, za razliku od većine europskih zemalja, nije reguliran hrvatskim zakonima. Ključan problem za njih predstavljaju fiskalne blagajne jer je zbog obilježja ove djelatnosti, koja je sezonska i u vrhovima djelatnosti opterećena iznimno velikim brojem korisnika, nemoguće izdavati fiskalne račune u optimalnom roku. Stoga predlažu da se porez za ovu djelatnost naplaćuje paušalno, kao što je to slučaj u većini drugih zemalja. Veliku poteškoću predstavlja im i registracija vozila koja prevoze strojeve za zabavu, a koja se nalaze u cestovnom prometu najviše tri do pet puta godišnje. Prilikom registracije zahtijeva se da vozila imaju ABS kočnice te tahografe, odnosno brzinomjere, što je prilično besmisleno jer se vozila ne kreću brzinom većom od 70 km/sat. Također, ograničena je dužina ovih vozila, odnosno ukupna dužina s priključnim vozilom, što je besmisleno jer su zabavni objekti fiksno i tvornički izrađeni, a vučna vozila zbog popratnih elemenata objekata ne mogu biti kraća no što jesu. Stoga smatraju da je potrebno napraviti izuzeće prema kojem vozila za ovu namjenu mogu biti ukupne dužine veće od 25 metara, kao što je, uostalom, to dozvoljeno u drugim državama Europske unije. Predlažu i da sve fizičke osobe koje se žele baviti ovom djelatnošću trebaju položiti tečaj o osposobljavanju montiranja zabavnih objekata od strane stručnih osoba’, pobrojala je Holy probleme vlasnika lunaparkova.
9. Lesara zanima sve o poslovnim prostorima u državnom vlasništvu
Krajem prošle godine, točnije 17. prosinca, pitanje Vladi poslao je i Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista zatraživši podatke o broju, vrijednosti, raspolaganju i iskorištenosti poslovnih prostora u državnom vlasništvu. ‘Koliko je poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske te kolika je njihova ukupna površina? Koliki broj poslovnih prostora u državnom vlasništvu koristi Republika Hrvatska za svoje potrebe? Koliki broj poslovnih prostora u državnom vlasništvu je dan u najam te koliki je prihod od tog najma u 2014? Koliki broj poslovnih prostora u državnom vlasništvu nije u funkciji?’, upitao je Lesar.
10. Bubalo: Želim popis svih kredita države!
Pitanja je imao i oporbeni HDSSB, točnije Krešimir Bubalo, a svoje pitanje postavio je prije dva mjeseca. ‘S obzirom na to da je na tržištu jeftin novac, molim Vas popis svih kreditnih obveza RH i proračunskih korisnika s iznosom, valutom, kamatom i rokovima dospijeća po godinama?’, zatražio je Bubalo od Ministarstva financija, obrazlažući kako ga odgovor zanima zbog mogućnosti smanjenja kamatnih stopa.
Na kratko pitanje vjerojatno opsežniji odgovor još uvijek nije dobio.
11. Baloević o nesrazmjeru prihoda i imovine građana
Prije tri mjeseca na adresu Ministarstva financija stiglo je i pitanje zastupnika Novog vala Jakše Baloevića. ‘Koliko je u prošloj godini Porezna uprava evidentirala slučajeva nesrazmjera između prijavljenih prihoda i stečene imovine građana? Koliko je na takav način oštećen proračun? Što je u tim slučajevima poduzeto, koliko je naplaćeno kazni te koliko je imovine oduzeto?’, upitao je Baloević, no odgovor još nije dobio.
12. Baloević: Kakve su to sjednice Vlade?!
Sredinom prošle godine Baloević se u svom pitanju premijeru Milanoviću osvrnuo i na internetski prijenos sjednica Vlade. Takva, djelomična transparentnost je, kaže, pohvalna, ali…
‘Uglavnom svjedočimo iščitavanju točaka dnevnog reda i kraćem obrazloženju nadležnih ministara ili zamjenika te prihvaćanju dizanjem ruku koje se Vi, kao predsjedajući, ne potrudite ni pogledom registrirati. Ostali ministri su tek puki statisti jer nema rasprava, pa se nakon desetak točaka ni ne trude dizati ruke. Kakav je smisao takvih sjednica Vlade na kojima se usvajaju, među inim, novi zakonski prijedlozi bez razmjene mišljenja? Zar nije jeftinije da na dnevni red koji dobiju ministri zaokruže ‘za’ uz pojedinu točku? Na drugoj strani ministri svoje sjednice s raspravama održavaju preko medija. Najnoviji primjer je onaj ministra zdravlja koji kaže da liječnike ne treba kažnjavati za greške, da bi mu također preko medija replicirao kolega iz pravosuđa suprotnim stavom. Je li medijski način vođenja Vlade novi model rada u političkoj praksi? Ako nije, kada će prestati?’, upitao je Baloević. Odgovor nije dobio.
13. Nevenku Bečić zanimale su cijene najamnine u Splitu
Ministru financija Borisu Lalovcu stiglo je i pitanje saborske zastupnice HGS-a Nevenke Bečić, no odgovor nije dobila.
‘Kolika je prosječna mjesečna tržišna najamnina za stanove u Splitu na lokaciji Stari pazar i Riva (ili bilo koja lokacija u staroj gradskoj jezgri – centru) po godinama, i to za: 2004, 2005, 2006, 2007, 2008, 2009, 2010, 2011, 2012, 2013. i 2014?’, upitala je Bečić.
