IMOVINSKE KARTICE

Ustavni sud: Ako ne želite objavu podataka o sebi, ne kandidirajte se!

Arhiva, ilustracija
Tamni način

Ta se situacija može svesti na sukob ustavnih vrijednosti, a pravo javnosti da zna puno je veća vrijednost od prava na privatnost dužnosnika, kazala je Sanja Barić

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa nije moralo povući imovinske kartice dužnosnika sa svoje internetske stranice unatoč tomu što je Agencija za zaštitu osobnih podataka svojim rješenjem zabranila objavu podataka o bračnom stanju dužnosnika, o broju djece ili o tomu da ih nemaju te o plaći i kreditnim zaduženjima prije stupanja na dužnost.

Naime, ta se zabrana temelji na tumačenju Zakona o zaštiti osobnih podataka, čiju će valjanost ispitati Upravni sud, ali Povjerenstvo je objavu spornih podataka temeljilo na odredbi Zakona o sprječavanju sukoba interesa prema kojoj su ti podaci “javni i mogu se objaviti bez suglasnosti dužnosnika”.

I Josip Leko štitio obitelj

Štoviše, ta je odredba prošla i ocjenu ustavnosti u odluci u kojoj je Ustavni sud zbog protuustavnosti uskratio “policijsko-istražiteljske” ovlasti Povjerenstvu. Danas predsjednik Sabora, Josip Leko, kao predlagatelj ocjene ustavnosti tada je pisao: “Prevelikim zahvatima u privatnost izložene su i obitelji ovih osoba, kao i druge osobe povezane s njima, koje se u ZSSI-u navode. Smatramo da se pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života mora tumačiti ekstenzivnije, kakvo tumačenje u svojoj praksi formira, sve šire tumačeći ovo pravo, i Europski sud za ljudska prava, i u slučajevima kada su u pitanje javne osobe odnosno u ovom slučaju dužnosnici.”

Daniel Majer iz Osijeka propitivao je baš ustavnost odredbe o objavi spornih podataka i Ustavni sud je u studenome 2012., odbivši taj prijedlog, ustvrdio da kandidati “takvo zakonsko rješenje moraju prihvatiti žele li obnašati te dužnosti. Ne pristaju li na zakonsko rješenje iz članka 8. stavka 10. ZSSI-ja, mogu slobodno odlučiti da se ne kandidiraju za te dužnosti odnosno odbiti imenovanje. Utoliko osporeno zakonsko pravilo ima preventivni učinak i ne bi se moglo ocijeniti nesuglasnim s načelom razmjernosti”.

Uvažili su pri tomu stav prof. dr. sc. Sanje Barić, čije su savjetodavno mišljenje tražili kao stručnjakinje za ustavno pravo, u kojem je ona istaknula kako suviše drastična regulacija sukoba interesa može imati upravo suprotne učinke i odvratiti potencijalne nositelje javnih dužnosti od kandidiranja i preuzimanja javnih dužnosti. Međutim, za svrsishodnost i društvene posljedice takvog zakonskog rješenja odgovornost snose državna tijela, a ne Ustavni sud.

Pravila za sukob zakona

Prema tomu, sada imamo sukob dvaju zakona, o kojem prof. Barić kaže:

– Zna se kako se takve antinomije rješavaju. Prema pravilu “Lex posterior derogat legi priori” novi zakon (a to je Zakon o sprječavanju sukoba interesa, op. a.) promijenio je stari, a svakako prema pravilu da specijalni zakon, a to je onaj o sprečavanju sukoba interesa, ima prednost u odnosu na opći, o zaštiti osobnih podataka. Povjerenstvo je moglo odlučiti i drugačije, ali mudro je što je postupilo po odluci Agencije prepuštajući sudu da riješi sukob zakona – obrazložila je Barić koja smatra da nema nikakve dvojbe da podaci o primanjima i kreditnim zaduženjima dužnosnika moraju biti objavljeni, dok javnost mora znati i ima li supružnik ili dijete kakvu imovinu, pri čemu se imena ne objavljuju.

– Ta je situacija svodljiva na sukob ustavnih vrijednosti, a pravo javnosti da zna puno je veća vrijednost od prava na privatnost dužnosnika – zaključuje Barić.

Ostavi komentar koristeći Facebook



 

Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar