Agenti SOA-e imaju povlaštene stambene kredite s kamatom od dva posto!

Agenti Središnje obavještajne agencije (SOA) pravi su nacionalni sretnici jer, za razliku od ostalih građana i građanki Hrvatske, imaju pravo na stambene kredite po kamatnoj stopi od samo dva posto! Tu povlasticu uživaju još od 2005, a kredite podižu u Privrednoj banci Zagreb.

Za povlaštene stambene kredite agenata SOA-e (bivše POA-e) doznali smo zahvaljujući podacima koje je u svoju imovinsku karticu morao unijeti Josip Buljević, savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Kad smo ga zatražili za objašnjenje kako je 2009. uspio dobiti stambeni kredit od PBZ-a 'težak' 170 tisuća eura, a uz kamatu od dva posto, Buljević nam je odgovorio kako je to pravo ostvario 'kao i drugi zaposlenici SOA-e, temeljem Ugovora Agencije s PBZ-om o stambenom zbrinjavanju svojih djelatnika'.

Budući da je on tada bio tek zaposlenik SOA-e, ne i dužnosnik, od SOA-e smo pokušali doznati kad je SOA (bivša POA) sklopila ugovor s PBZ-om o stambenom zbrinjavanju svojih djelatnika i temeljem koje/čije odluke; je li ugovor još uvijek na snazi, koliko djelatnika SOA-e je do danas iskoristilo pravo na povlaštenu kamatu na kredit temeljem tog ugovora Agencije s PBZ-om te ima li Agencija tu vrstu ugovora samo s PBZ-om ili i s nekom drugom bankom.

SOA je odbila odgovoriti koliko je takvih povlaštenih kredita za njene djelatnike realizirano do danas, pozvavši se na odredbu o povjerljivosti poslovnog ugovora. Ugovor s PBZ-om sklopljen je 3. svibnja, a nakon odobrenja Ministarstva financija, koje je tada vodio Ivan Šuker. Podsjetimo, Hrvatskom je tada vladao Ivo Sanader, a SOA-om Tomislav Karamarko. Vladu danas vodi SDP-ov Zoran Milanović, a SOA-u Dragan Lozančić, no oni nisu mijenjali odluku Sanaderove vlade o povlaštenim kreditima za agente Središnje obavještajne agencije.

Ugovor SOA-e i PBZ-a i dalje je na snazi.

Prošlog mjeseca, podsjetimo, otkrilo se kako su u HBOR-u od 1999. do danas odobrili 166 povoljnih kredita za svoje zaposlenike u vrijednosti od 71 milijun kuna. Stambeni krediti dijelili su po kamati od tri posto.

U pokušaju da uspori trajni odlazak mladih znanstvenika iz Hrvatske, prije desetak godina Ministarstvo znanosti kratko je imalo program prema kojemu su znanstveni novaci, nastavnici i znanstveno-nastavno osoblje imali pravo na subvencionirane stambene kredite. Kamata za te kredite iznosila je 2,2 posto, a kupovali su se stanovi veličine od 27 do 45 m2.

Davne 2000. novinari Novog lista otkrili su kako su HDZ-ovi političari i dužnosnici - njih stotinjak - imali pravo na stambene kredite po povlaštenoj kamati od dva posto. To su pravo tada iskoristili, među ostalima, Drago Krpina, Božo Biškupić, Goran Radin, Stjepan Šterc, Josip Paro, Dunja Vidošević, Željko Lužavec i Bože Vukušić. I taj je posao obavljan preko Privredne banke Zagreb.

Na dio subvencionirane kamate treba platiti porez i prirez

Niže kamatne stope od tržišnih na kredite koje pravne osobe daju fizičkim osobama u određenim slučajevima mogu se smatrati primicima u naravi odnosno drugim dohotkom na koji treba platiti odgovarajući porez. Prema Zakonu o porezu na dohodak, primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od tri posto godišnje.

U slučaju Josipa Buljevića, odobrena kamatna stopa na stambeni kredit od dva posto znatno je ispod tržišne, a ona za stambene kredite u eurima u PBZ-u iznosi 6,07 posto.

To znači da je razlika od 4,07 posto do tržišne kamatne stope subvencija koju korisniku kredita pokriva SOA. Pritom, subvencionirani dio kamatne stope iznad tri posto ne podliježe oporezivanju, a dio u visini od jedan posto (razlika od dva do tri posto) podliježe oporezivanju kao drugi dohodak. Drugim riječima, Josip Buljević bi na dio subvencionirane kamate u visini od jedan posto trebao platiti sva davanja kao da je riječ o plaći. (Zoran Korda)

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...