Nakon što je propao pokušaj prikupljanja kapitala na otvorenom tržištu, Vlada je odlučila Hrvatsku poštansku banku spašavati vlastitim snagama. Neophodnu financijsku injekciju od 252 milijuna kuna osigurali su Državna agencija za sanaciju banaka i Fond NEK, široj javnosti nepoznata državna institucija.
Fond NEK, punim nazivom ‘Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško’ u dionice HPB-a uložio je 52,11 milijuna kuna što čini približno 4,2 posto njegovog financijskog potencijala.
Ovaj državni fond, koji je krajem 2013. raspolagao s impresivnih 1,2 milijarde kuna imovine osnovan je 2008., a glavna djelatnost mu je prikupljanje i upravljanje sredstvima za financiranje izrade, revizije i provedbe programa razgradnje Nuklearne elektrane Krško i odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva.
Glavni izvori prihoda dolaze od HEP-a, koji je obvezan svake godine uplatiti 14,25 milijuna eura do prestanka rada NE Krško, odnosno dok se ne ostvari planirani iznos sredstava utvrđen važećim programom razgradnje.
U dosadašnje aktivnosti vezane uz izradu studija i programa razgradnje nuklearnog otpada fond je utrošio manji dio prikupljenih sredstava, a veći se dio kumulira za razgradnju NE Krško nakon prestanka rada.
Stoga je dugoročno glavni cilj upravljanja očuvanje vrijednosti imovine. Od početka rada krajem 2008. ukupno je u fond uplaćeno 1,05 milijardi kuna, a vrijednost neto imovine krajem 2013. iznosila je 1,24 milijarde kuna. To znači da su menadžeri fonda zaradili gotovo 200 milijuna kuna što predstavlja solidan godišnji neto prinos od 4,69 posto.
U fondu ističu da vode računa o sigurnosti ulaganja pa se drže pravila da najmanje 80 posto sredstava ulažu u dužničke vrijednosne papire, oročene depozite, instrumente tržišta novca te novčane i obvezničke otvorene investicijske fondove.