U ranu jesen mogao bi biti raspisan natječaj za izgradnju Pelješkog mosta, dok bi sama gradnja mosta, vrijednog između 200 i 220 milijuna eura, mogla krenuti krajem ove godine, odnosno početkom iduće, najavio je u srijedu ministar pomorstva, prometa i infrasturkture Siniša Hajdaš Dončić.
U emisiji “A sada Vlada” Hrvatskog radija kazao je da je završena Studija o izvedivosti utjecaja na okoliš gradnje Pelješkog mosta, da je studija pokazala kako je gradnja mosta najbolja opcija, odnosno da je stvorena većina uvjeta da se može uspješno aplicirati za novce potrebne za tu izgradnju.
Ujedno je najavio da će ta studija biti predstavljena početkom idućeg tjedna.
Novac će, po njegovim riječima, biti osiguran iz zajedničke EU blagajne, a samu je vrijednost investicije procijenio na 200 do 220 milijuna eura, što uključuje i gradnju mosta, ali i pristupnih cesta.
Hajdaš Dončić očekuje da bi Bruxelles moglo sufinancirati najmanje 50 posto te vrijednost, dakle više od 100 milijuna eura, no postoji nada da se sufinancira i do 75 posto vrijednosti projekta.
Vezano uz monetizaciju javnog duga stvorenog autocestama, ministar je naveo kako su obavljeni razgovori sa predstavnicima Svjetske banke te da je dogovoren model koji se sastoji od tri komponente.
Kao prvo, radit će se na refinanciranju duga budući da, istaknuo je Hajdaš Donić, HAC – ONC-u ove godine na naplatu stiže četiri milijarde kuna, sljedeće 5,4 milijarde kuna, a za dvije godine 6 milijardi kuna.
“S kreditorima razgovaramo kako pokriti ostatak duga. Druga je komponenta restrukturiranje HAC – ONC-a, dakle tvrtke koja se bavi naplatom i održavanjem. Tu tvrtku očekuje ozbiljnije restrukturiranje, zamjena nekih naplatnih postaja aparatima te smanjenje broja zaposlenih u administraciji”, rekao je Hajdaš Dončić.
Treća faza je inicijalna javna ponuda dionica (IPO) HAC – ONC-a s tim da će se u inicijalnoj ponudi 60 posto dionica ponudit hrvatskom tržištu, gdje je, tvrdi ministar, prisutan veliki interes mirovinskih fondova.
Od inicijalne ponude tih 60 posto dionica očekuje više od 1,5 milijardi eura, država će ostati pojedinačno najveći dioničar, a uz to će godišnje, na ime poreza na dobit, dobivati 250 milijuna kuna.
Istaknuo je kako ne bi smjelo biti nikakvih problema sa isplatama mirovina ako se hrvatski mirovinski fondovi uključe u taj posao jer “po svim ekonomskim računicama prinosi su u tom slučaju bolji nego da čuvate novac u bankama”.
Što se nacionalnog avio prijevoznika Croatia Airlinesa tiče, rekao je da Vlada zajedno sa konzultantima iz Svjetske banke ‘kroji’ budućnost te tvrtke, a prvi će se rezultati tih konzultacija znati u listopadu ove godine.
“Svjetska banka nam je konzultant i po tom pitanju tražimo najbolje rješenje bilo da je riječ o dokapitalizaciji ili privatizaciji. Nama je u interesu da Croatia Airlines opstane, da ostane isti naziv, ali da država iz većinskog paketa pomalo krene u manjinski. Bez stranog partnera Croatia Airlines teško može opstati na tržištu”, kazao je ministar Hajdaš Dončić.
Ministar Dončić se inače pohvalio svojim uvođenjem reda te se osvrnuo i na svog prethodnika iz redova HDZ-a Božidara Kalmetu. ‘Neću iza sebe ostaviti lešine kao Kalmeta’, poručio je na kraju.