Sudeći prema novim istraživanjima, Zemlja prolazi kroz šesto masovno izumiranje za koje su najviše krivi ljudi. Od 1900. godine pa do sada, nestalo je oko 470 vrsta kralježnjaka. Istraživači Sveučilišta Stanford izračunali su koje vrste nestaju diljem planeta. Uz konzervativne procijene, izumiranje životinja i biljaka veće je nego ikada, a istraživanje zaključuje kako se posljednje ovakvo izumiranje dogodilo za vrijeme dinosaura.
Trenutno izumiranje prijeti mnogobrojnim vrstama diljem planeta, a to uključuje i ljude. Istraživači smatraju kako jedina nada za izlaz iz gubitaka uključuje očuvanje prirodnih staništa, ali misle kako prilika za očuvanje lagano izmiče.
“Ako se dopusti gubitak prilike za očuvanje staništa, trebat će nekoliko milijuna godina da se sve oporavi, a naša vrsta će vjerojatno nestati jako brzo.”, rekao je Gerardo Ceballos sa Sveučilišta Autónoma de México, glavni autor istraživanja.
Vrste nestaju sto puta brže
Mnogi znanstvenici dugo su vjerovali da vrste diljem planeta izumiru brže nego ikada u posljednjih 65 milijuna godina. Nekoliko njih vjeruje kako je ta teorija pogrešna, i da se izumiranje ne događa toliko brzo kao što se misli. Doduše, novo istraživanje pokazuje kako vrste nestaju sto puta brže od onoga što se navodi u nekim podacima.
Prema istraživanju fosila kralježaka i uzimanjem u obzir stručnih podatka, trenutan nestanak vrsta sugerira kako planet prolazi kroz šesto masovno izumiranje.
“Ističemo da naši izračuni vjerojatno podcjenjuju ozbiljnost krize izumiranja, jer je naš cilj da postavimo realističnu donju granicu ljudskog utjecaja na prirodnu raznolikost.”, napisali su znanstvenici u svom istraživanju.
Ljudi su invazivne vrste
Ljudi imaju znatnu ulogu u trenutnom izumiranju zbog klimatskih promjena, gubitka prirodnih staništa i zagađenju okoliša, navodi se u istraživanju. Bitne regije prirodnih područja preuzeli su ljudi i koriste ih kao polja, farme i mjesta za život. Ljude se ujedno može smatrati invazivnim vrstama na područjima koje bi inače nastanjivale životinje.
Prema Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode, 26 posto svih sisavaca i 41 posto svih vodozemaca su u opasnosti od nestanka. Izumiranje je također zahvatilo biosferu, jer izumiranjem pčela mnoge biljke bi mogle nestati zbog nedostatka oprašivanja. Analiza brzine nestanaka vrsta diljem planeta objavljena je u časopisu Science Advances.