Znastvenici su nedavno dokazali da bavljenjem hobijima povećamo svoj IQ te da učenjem novih vještina dodatno razvijamo mozak. Možemo ga razvijati kontrolirano, jačati svoje slabosti i usavršiti svoje vrline.
Ovih sedam hobija učinit će vas pametnijima…
Sviranje glazbenog instrumenta
Sviranje razvija kreativnost, analitičke, matematičke i motoričke vještine. Za razliku od bavljenja sportom, sviranje instrumenta utječe na corpus callosum koji jača memoriju, vještine rješavanja problema te ukupnu funkciju mozga, neovisno o starosti.
Čitanje
Bez obzira čitate li Harrya Pottera ili novi Wall Street Journal, čitanje smanjuje stres i povećava sva tri tipa inteligencije tzv. fluidnu, kristaliziranu i emotivnu. Olakšava razumijevanje, shvaćanje informacija i interpretaciju. Ovo je posebno korisno u poslu jer omogućava razvijanje upravljačkih vještina.
Redovito vježbanje
Neredovito vježbanje ili povremeno pretjerivanje u vježbama neće upaliti. Samo redovito vježbanje pomaže mentalnoj bistrini; memoriji, učenju, koncentraciji i razumijevanju. Dugo sjedenje na jednom mjestu koči mentalne sposobnosti.
Učenje novog jezika
Istraživanja pokazuju da su ljudi koji poznaju više od jednog jezika bolji u rješavanju zagonetki. Uspješno učenje drugog jezika pomaže mozgu da se suoči sa zahtjevnim zadaćama, poput planiranja i rješavanja problema.
Testirajte kumulativna znanja
Najveći problem kod učenja jest što se naučeno brzo zaboravlja ako se redovito ne ponavlja. Jedan od nabojih primjera jest učenje jezika, gramatike i vokabulara jer ono traži kumulativno učenje. Koncept kumulativnog učenja moguće je ukomponirati u svakodnevni život. Primjerice, zapisivanjem važnih stvari, proučavanjem noviteta, promatranjem, vođenjem dnevnika…
Vježbajte mozak
Igre poput sudoku, puzzle, zagonetki, videoigre, kartaške igre i slično povećavaju neuroplastičnost. Potiču promjene u neuralnim putevima i sinapsama što nam omogućava da vidimo stvari na drugi način. Na taj način jačamo memoriju, brže učimo i smanjujemo mogućnost depresije i anksioznosti.
Meditacija
Dalai Lama je 1992. godine pozvao znanstvenika Richarda Davidsona da mjeri aktivnost njegovog mozga tijekom meditacije te da provjeri može li, po potrebi, aktivirati određene centre u mozgu. Ispostavilo se da su Dalai Lama i drugi redovnici mogli aktivirati određeno stanje svijesti, točnije sažaljenje, u trenutku kad je to zatraženo od njih. Ovo istraživanje zapravo je dokazalo da možemo kontrolirati svoje osjećaje po potrebi. Primjerice, možemo se osjećati moćno prije sastanka s klijentom, samopouzdano prije traženja povišice te uvjerljivije kad želimo nešto prodati.