SKRIVENO KAMENO BLAGO RAVNIH KOTARA I BUKOVICe

Otvorena samostalna izložba umjetničke fotografije Tomislava Marijana Bilosnića

Arhiva, ilustracija
Tamni način

Na Svečanoj sjednici općinskog vijeća Općine Zemunik, a povodom Dana Općine Zemunik i Blagdana Kraljice mira – Kraljice hrvata, u petak 21. kolovoza 2015. godine u holu osnovne škole u Zemuniku, otvorena je samostalna izložba umjetničke fotografije Tomislava Marijana Bilosnića Skriveno kameno blago Ravnih kotara i Bukovice. Pred više od stotinjak uzvanika, među kojima su se našli Branko Kutija, saborski zastupnik, Željko Lončar, predsjednik Skupštine Zadarske županije,  Stipe Zrilić, župan Zadarske županije, Božidar Longin, dožupan, Zvonimir Vrančić, dogradonačelnik grada Zadra, kao i veći broj općinskih načelnika s prostora Zadarske županije s domaćinom Ivicom Šarićem, načelnikom Općine Zemunik, izložbu je otvorila gđa. Renata Peroš, ravnateljica Narodnog muzeja Zadar.

Renata Peroš je između ostalog kazala: „Tomislav Marijan Bilosnić, autor ove izložbe je poznat po svom radu na svim područjima umjetnosti i očuvanju kulturnih vrijednosti Republike Hrvatske. Istakao se svojim radom i izvan granica Hrvatske čemu svjedoče i brojne nagrade i priznanja koje je zasluženo primio. Tijekom svog dugogodišnjeg rada na području širenja kulturnih vrijednosti i potpore kulturi Hrvatske, postigao je izvanredne rezultate u književnosti, slikarstvu, novinarstvu, pjesništvu, umjetničkoj fotografiji, putopisima i drugim područjima umjetnosti. Njegov umjetnički opus je svestran i u svakom je ostvario hvalevrijedne projekte. Zadovoljstvo mi je istaknuti i Bilosnićevu dugogodišnju suradnju s Narodnim muzejom Zadar koja se očitovala, između ostalog, i njegovim poklonom ovih, danas izloženih, fotografija Narodnom muzeju Zadar.

Danas možete vidjeti izložbu umjetničkih fotografija koje prikazuju ljepotu krajolika Ravnih kotara i Bukovice. Izložba je gostovala u mnogim gradovima Republike Hrvatske, a u Zadru je bila postavljena u travnju 2007. godine za vrijeme Županijskih dana, u Gradskoj loži na Narodnom trgu, u reprezentativnom izložbenom prostoru NMZ-a. Uvijek je posebno zadovoljstvo vidjeti ove prekrasne fotografije koje nas vode na put u predivne prostore srednjovjekovne hrvatske države. Putem fotografija možemo otkriti neistražene dijelove koje nam umjetnik prenosi na njemu svojstven način. Pogled kroz objektiv otvara nove obzore i zaključava ih na fotografiji kako bi ostali sačuvani za vječnost. Fotografijom se možete baviti ukoliko volite prirodu i sve što Vas okružuje i želite tu ljubav i taj krajolik zauvijek prenijeti na opipljive materijale. Gospodin Tomislav Marijan Bilosnić sa svakim svojim novim djelom nam pokazuje tu svoju ljubav prema svemu što ga okružuje.“

Uz Zadar, izložba Tomislava Marijana Bilosnića Skriveno kameno blago Ravnih kotara i Bukovice  bila je predstavljena u Zagrebu, u Galeriji Klovićevi dvori, u sklopu velike nacionalne izložbe „Dalmatinska zagora – nepoznata zemlja», Zadarskom klubu u Zagrebu, Galeriji Varteks u Varaždinu, a  predstavljeno je i u povodu Dana planeta i Dana hrvatske knjige u prostorijama HKD Napredak u Kninu, te u Obrovcu, Stankovcima i Zavičajnom muzeju u Zelengradu. Bilosnić izložbom Skriveno kameno blago Ravih kotara i Bukovice po prvi puta nudi jedinstvanu sliku arhitekture zadarskoga kraja, od Nina do Knina, od prapovijesnih do današnjih dana.

VELIKA LJUBAV I STALNA INSPIRACIJA M. BILOSNIĆA

Piše: dr.sc. Ivo Fadić

O Tomislavu Marjanu Bilosniću kao slikaru, književniku i pjesniku, pa i pjesniku haiku poezije do sada je puno kazano. O njemu kao fotografu baš i ne, mada  njegov izričaj fotografijom nije nepoznat a ni beznačajan. Sjećam se, jednom je i na ruševinama franjevačkog samostana u Karinu, nakon Domovinskog rata, sub divo imao foto izložbu o ljepotama toga prostora. Fotofrafije su mu, premda malog formata, u tom sablasnom ambijentu ruševine sakralnog kompleksa, imale iznimnu snagu.

Od tada, njegovo fotografsko oko nije prestalo bilježiti prostor u kojem živi i stvara, kao što se nije prestao družiti ni s perom ni s kistom. Na jednako dokumentaran i osebujan način,  iz foto-aparata Tomislava Marjana  Bilosnića  proizašao je i ciklus fotografija “Skriveno kameno blago”. Naravno, i ovog puta Ravnih Kotara i Bukovice, jer su oni  velika ljubav i stalna inspiracija T. M. Bilosnića u svim žanrovima s kojima on posve suvereno vlada.

“Skriveno kameno blago” dokument je prošlosti i doba u kojem živimo. Iz prohujalog vremena, on bilježi prapovijesne gradine – kao što su Cvijina i Lergova gradina, ili one koje su prerasle u antička središta poput Bribira, Aserije ili Nadina, kao i srednjovjekovnu kamenu arhitekturu Kličevice, Ostrovice, Perušića, Fortice, Ljubča, Karina, Knina, Nina … . Nadahnutim i istančanim fotografskim zapažanjem snima kamene ostatke prošlosti u plodnosti, kršu i pustoši Ravnih Kotara i Bukovice, ili  u ruralnim i urbanim središtima. Bilježi kamene utvrde, kule, postaje, zdence, svetišta, mlinice, ali i skromnu seosku arhitekturu Marasovića u Paklenici, Ninskih stanova, Poljica, Popovića, Prkosa i Zemunika. Sve s istim žarom i osjećajem za kadar. S iznimnim senzibilitetom prilazi ovoj skromnoj ali nadasve vrijednoj kamenoj baštini, koja je, u vjetrometini brojnih osvajačkih ratova, sustavno tisućljećima razarana. Osim ljudske destrukcije koja je rezultat otimanja, «zub vremena» i ljudski nemar  još jedan su čimbenik stradavanja kamenog blaga koje baštinimo iz prošlosti. To, najčešće skriveno ili mnogima nezanimljivo kamenje satkano u razne građevinske objekte, obrambenog, sakralnog ili profanog karaktera trebalo bi biti ostavština za budućnost.

Fotografija Tomislava Marjana Bilosnića prožeta je nemirnim duhom zatajenog romantika, ali i vrsnog dokumentariste koji nije samo opčinjen ljepotom kamenih modela koji se savršeno uklapaju u pejzaž. On se nije fokusirao ni na one objekte koji su imali tu sreću da im se sredina u kojoj su nastali u potpunosti posveti u brizi i obnovi. Takvih «zbrinutih i njegovanih kamenih modela» na fotografijama T. M. Bilosnića nema puno. To su crkve svetog Križa i Nikole u Ninu, ninski most i gradska vratima, Franjevački samostan u Karinu, Fontana u Zadru, Kninska tvrđava, kao i crkva svetog Ante u Benkovcu i Aserija kod Podgrađa. Od ruralne arhitekture to je posjed u Prkosu i dio arhitektonskog kompleksa u Marasovićima na Paklenici. Preventivnu zaštitu i obnovu čekaju još mnoga zdanja. Otužno je vidjeti kulu u Dračevcu, bedeme Perušića, Han na Vrani, Kakmu ili Forticu na Pagu, mlinice na Zrmanji u Žegaru i Karišnici u Karinu. Za dostojnom prezentacijom vape brojni mali dragulji  ruralne arhitekture i gospodarskih posjeda u Ninu, Poljicima, Lisičićima, Rodaljicama, Bruškoj …

No, četrdesetak fotografija T. M. Bilosnica iz ciklusa «Skriveno kameno blago» plod su zavidnog fotografskog umijeća koje autora pozitivno afirmira, uz književna djela i slikarski opus, u još jednoj sklonosti, daru i umješnosti.  Fotografije su i edukativne, jer upućuju na brojnost punktova koje je vrijedno posjetiti, upoznati i spoznati. Svi ti kameni objekti dio su našeg identiteta, naša su baština, koja je snimljena umješnim fotografskim okom fotogenična i u svoj svojoj skromnosti i ponekad zapuštenosti. Fotografije su poticaj za obilazak i očuvanje onoga što nam je ostalo izvan Zadra kao većeg urbanog središta kojem cijeli prostor Ravnih Kotara i Bukovice gravitira. Stoga, upoznajmo «Skriveno kameno blago» kroz fotografije ovog nadarenog autora, ali i u stvarnosti. Ono još uvijek stoji i strpljivo nas čeka na domak  Zadra.

Ostavi komentar koristeći Facebook