U Hrvatskoj vlasnici objekata na čijim se krovovima nalaze gnijezda bijelih roda imaju pravo na isplatu naknade za održavanje krovišta u iznosu od 700 kuna po gnijezdu kao poticaj da ga zadrže, te tako doprinesu očuvanju prostora i biološke raznolikosti. Od tog iznosa Fond za zaštitu okoliša energetsku učinkovitost (FZOEU) sufinancira 50 posto, a preostalih 50 posto financiraju županije.
Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša i prirode ove je godine u projekt “Zaštite i očuvanja bijele rode” cilj kojeg je očuvanje ove ptičje vrste, kao i očuvanje sela i prostora u kojima obitavaju rode, prijavljeno 670 gnijezda na području 12 županija. Ukupna vrijednost projekta koji se provodi već osmu godinu zaredom je 469.000 kuna, od čega je udio FZOEU 234.500 kuna.
Najveći broj gnijezda roda, njih 230, nalazi se na području Sisačko-moslavačke županije. Slijedi Zagrebačka županija sa 120 gnijezda, te Brodsko-posavska županija u kojoj je 80 gnijezda roda. Gnijezda na kućama širom Hrvatske vjerojatno je i više, a vlasnici koji možda nisu upoznati s mogućnošću ostvarivanja naknade mogu se prijaviti za sudjelovanje u projektu, piše portal Domosfera.
Bijela roda u Hrvatskoj je strogo zaštićena vrsta, a kazna za progon ili uništavanje staništa iznosi 14.400 kuna. Gnijezda koja rode grade spadaju među najveća i najteža u ptičjem svijetu – ona višegodišnja dosežu veličinu otprilike 180x180x80 centimetara i mogu težiti više od tone, navode iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode.
Prema njihovim podacima, u Hrvatskoj se gnijezdi oko 1.500 parova bijele rode, a oko 70 posto gnijezda smješteno je na krovovima ili dimnjacima stambenih i gospodarskih objekata (npr. štagljevi). Još oko 26 posto gnijezda nalazi se na stupovima električne mreže, a kako bi se sačuvala HEP ih premješta na odgovarajuće platforme za gniježđenje smještene iznad elektrovodiča.
S obzirom da se gnijezde blizu ljudi te hrane na poljoprivrednim površinama opstanak roda značajno ovisi o načinu života na selu.Glavna prijetnja za bijele rode u Hrvatskoj su promjene staništa zbog intenziviranja poljoprivrede, isušivanja vlažnih livada, prenamjene ili napuštanja pašnjaka i slično. Unatoč novčanim poticajima događaju se i uništavanja gnijezda, a uzrok smrtnosti roda su i sudar s električnim kabelima i strujni udari. Kombinacija ovih utjecaja sprječava očekivani rast gnijezdeće populacije roda u Hrvatskoj, navodi se u dokumentima Državnog zavoda za zaštitu prirode.
Roda je u narodu vrlo popularna zbog legende da nosi djecu te da kuća na kojoj se gnijezdi nikad neće ostati prazna.
Dan roda u Hrvatskoj se svake godine obilježava 24. kolovoza upravo kako bi se jačala svijest javnosti o važnosti zaštite ove ptice.
“Hrvatska je po bioraznolikosti jedna od najbogatijih europskih država. Naš je zadatak zaštititi i sačuvati biološku raznolikost za nas i generacije koje dolaze. Među vrstama čiji je opstanak neraskidivo vezan uz čovjeka su i bijele rode, te stoga i ove godine provodimo projekt sufinanciranja očuvanja njihovih gnijezda”, poručili su iz ministarstva.