Život na Zemlji do sada se suočio s pet masovnih izumiranja, od kojih je danas najpoznatije ono koje je označilo kraj geološkog perioda Krede i početak Tercijara, a zaslužno je za nestanak dinosaura i uspon sisavaca.
Takozvano K-T masovno izumiranje započelo je udarom velikog kometa ili asteroida u područje koje je danas Meksički zaljev. Udar je podigao oblak prašine koji se u atmosferi zadržao možda i nekoliko desetljeća, što je zasjenilo sunce i uzrokovalo izumiranje brojnih vrsta biljaka i algi, čiji je nestanak potom za sobom povukao i izumiranje vrsti koje su se hranile njima, i tako dalje duž cijelog hranidbenog lanca, piše Jutarnji list.
Živimo u doba masovnog izumiranja
Na Zemlji je danas u tijeku šesto globalno istrebljenje, takozvano Holocensko masovno izumiranje, čiji je glavni uzročnik čovjek.
Holocensko masovno izumiranje započelo je prije 11-12.000 godina, pojavom modernog čovjeka, koji je i prije razvoja industrije i tehnologije već uspio biti zaslužan za istrebljenje brojnih životinjskih vrsta.
S dolaskom industrije i globalnog zatopljenja, brzina izumiranja višestruko se ubrzala. Biolozi sa američkog Sveučilišta Stanford početkom ljeta su objavili istraživanje koje je pokazalo da se izumiranje sisavaca ubrzalo 20 do 100 puta.
– Oružje koje je ubilo te vrste vrlo je očigledno, i dimi se u našim rukama, rekao je tada Todd Palmer sa Sveučilišta u Floridi, koji je bio suradnik na istom istraživanju.
Od 1900. godine do danas izumrlo je 69 vrsta sisavaca, i još 400 drugih vrsta kralježnjaka. Unutar samo tri generacije, čovječanstvo bi moglo ostati bez većine bioraznolikosti na koju je naviklo.
No, iako se radi o lošim vijestima po čovječanstvo, i lošim vijestima po vrste koje će izumrijeti, postoje i dobre vijesti po život na Zemlji: svako masovno izumiranje do sad potaklo je ubrzanu evoluciju novih vrsta, i svojevrsni evolucijski napredak, poput onog koji je nakon izumiranja dinosaura doveo do uspona čovjeka, navodi Jutarnji.
Tko će preživjeti?
U istraživanju Sveučilišta u Leedsu, objavljenom prije nekoliko dana, znanstvenici su otkrili da raširenost neke vrste ne pruža nikakvu zaštitu od masovnog izumiranja.
Četvrto masovno izumiranje, koje se dogodilo između Trijasa i Jure, prije 200 milijuna godina, označilo je pad reptila i uspon dinosaura. Tada je odumrijelo čak 80 posto životinjskih i biljnih vrsta na Zemlji, među njima i brojne vrste krokodila, tada najopasnijih mesoždera.
Više o ovoj temi pročitajte na portalu Jutarnjeg lista…