Iduće dvije godine mogle bi biti najtoplije u povijesti našeg planeta, upozorili su stručnjaci britanskog Nacionalnog meteorološkog zavoda.
Kakom prenosi BBC, istraživanja su pokazala da nastupa najmoćniji El Niño do sada, koji bi mogao zagrijati cijeli svijet. Usprkos prijetnji nadolazećeg El Niña kojeg u SAD već slikovito nazivaju Godzillom, predstojeća ljeta u Europi ipak bi mogla biti nešto hladnija u odnosu na ostatak Zemlje.
Prosječna temperatura narasla za 0,68 stupnjeva
Znanstvenici su potvrdili da su temperature u ovoj godini oko 0,68 stupnjeva Celzijevih više od prosjeka u razdoblju od 1961. do 1990. godine.
Direktor Meteorološkog centra Hedley, prof. Stephen Belcher objašnjava kako na temperaturu utječu promjene u prirodi, ali da se ovako visoke prosječne temperature na globalnoj razini mogu pripisati stalnom utjecaju efekta staklenika za koji je odgovoran čovjek.
“Budući da će i sljedeća godina vjerojatno biti podjednako topla, jasno je da se klima mijenja”, kaže Belcher.
Domaći klimatolog pojasnio teoriju ‘mini ledenog doba’ kojom se zadnje vrijeme straši svijet
Zemlja je na klimatskoj prekretnici
I profesor Rowan Sutton sa sveučilišta Reading, koji ej sudjelovao u istraživanju, tvrdi da će prošla, ova i iduća godina biti godine rekordnih temperatura.
“Ako se ne dogodi neka velika erupcija vulkana, to će biti vrlo izvjesno. Svjedočimo posljedicama stalnih akumulacije energije u oceanima i atmosferi koji su izazvani stakleničkim ‘plinovima”, kaže Sutton.
Znanstvenici kažu da kombinacija povećanja emisije CO2 i dugoročnih prirodnih trendova ukazuje na velike promjene koje su na pomolu.
“Ovo je prekretnica za klimu na Zemlji budući da se istodobno odvija mnogo različitih promjena”, kaže profesor Adam Scaife iz britanskog Meteorološkog zavoda.
El Niño nekome donosi sušu, a nekome kišu
Na globalnu klimu trenutačno djeluju dva trenda. Prvi je El Niño koji, u prosjeku, svakih pet godina donosi kišu na sušnim pdoručjima te sušu na onima gdje je obično kišovito. El Niño također utječe i na rast temperatura.
Ovogodišnji El Niño po popratnim je učincima sličan onome iz 1998. godine. To znači da bi Južnu Afriku, Istočnu Aziju i Filipine mogle zadesiti velike suše, a Južnu Ameriku poplave.
Pritom bi dobro mogla proći jedino Kalifornija koja se već četiri godine suočava s katastrofalnim sušama.
Topla i hladna faza u (ne)ravnoteži?
Drugi trend koji utječe na promjenu globalne klime poznat je kao PDO. Riječ je tzv. hladnom razdoblju na Sjevernom Pacifiku, zbog čega je u posljednjem desetljeću ondje usporen rast temperatura. No, sada i taj dio svijeta ulazi u svoju toplu fazu, a zbog čeha će i čitav svijet biti topliji.
S druge strane, na Sjevernom Atlantiku toplu fazu zamijenit će hladna, što bi na koncu moglo dovesti u ravnotežu ove promjene o kojiam znanstvenici još uvijek ne znaju mnogo.
Ono što oni mogu pretpostaviti jest da će promjene na Atlantiku u idućem desetljeću donijeti nešto hladnija i sušnija ljeta. Ako ta hladna faza na Atlantiku bude prevagnula nad pacifičkim zagrijavanjem, to bi moglo dovesti do obnavljanja leda na Arktiku.