I u Bugarskoj postoji mjesto koje se zove Arbanasi

U dva različita dijela Europe postoje dva mjesta imena Arbanasi. Prvi su zadarski, dobro nam poznati svima. Drugi Arbanasi smješteni su pokraj Velikog Trnova u Bugarskoj.

Što ovo pitoreskno selo skriveno na zaravni ima zajedničkog sa svojim zadarskim imenjakom? Osim što se oboje nalaze u slavenskim zemljama, vrlo je izgledno da ih veže i albansko podrijetlo.

Naime, ime bugarskih (a tako i naših) Arbanasa veče svoje korijene iz albanske riječi Arbërës koja znači “zemljoradnik”. Upravo od ovog izraza nastao je višeznačni izraz “arnaut”, kojim su Turci između ostalog nazivali Albance, ali i ostale narode koji su se naselili na području Osmanskog carstva i tamo stvorili etničku većinu.

Iako nema pisanih dokumenata o povijesnom nastanku sela Arbanasi, većina povjesničara slaže se da su mjesto naselili bugarski boljari. Ovi pripadnici najviših društvenih slojeva u feudalnoj Bugarskoj došli su iz najzapadnijih dijelova 2. Bugarskog carstva i zauzeli albanske posjede nakon pobjede cara Ivana Asena II. nad Bizantom kod Klokotnice 1230. godine.

Dokumenti iz 1460. godine pak pokazuju da je naselje najvjerojatnije nastalo još ranije i to naseljavanjem pokrštenih Albanaca. Mjesto je 1538. godine Sulejman Veličanstveni dekretom darovao svojem zetu velikom veziru Rustem Paši, zajedno s još tri okolna sela koja su potom ujedinjena kao “Arnaud Kariyeleri”, odnosno u prijevodu “albanska sela”. U Arbanase se počelo prelijevati albansko i grčko stanovništvo iz Epira, zbog čega se u kratkom vremenu broj stanovnika učetverostručio. Iako se na popisu stanovništva iz 16.stoljeća mogu pronaći albanska imena, već tada su predvladala ona slavenskog podrijetla, a svoj kršćanski identitet selo je zadržalo i nakon novog vala naseljavanja. Arbanasi su tako postali kršćanska oaza, dok su u obližnjem Trnovu i okolnim mjestima istovremeno gospodarili turski vladari islamske vjeroispovijesti.

Arbanasi su se obvezali čuvati obližnji prilaz, a zauzvrat su dobili određeni stupanj autonomije i smanjenje poreza, zahvaljujući čemu je selo doživjelo značajan procvat tijekom 17. i 18. stoljeća, o čemu svjedoče brojne sačuvane znamenitosti, među kojima je i – fontana. Zvuči poznato, zar ne?

Baš poput bugarskih imenjaka, i zadarski su Arbanasi podrijetlom iz Albanije. Jezik zadarskih Arbanasa danas je pred izumiranjem te su također prihvatili jedan od slavenskih jezika – njihovi Arbanasi govore bugarskim, a naši hrvatskim jezikom. Veže ih i kršćanska vjera koju su zadržali unatoč turskim osvajanjima.

Iako Arbanase već stoljećima dijele kilometri, ime ostaje trajno upisano kao neuništiv biljeg zajedničkog podrijetla.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...