U spektru dječjih kroničnih bolesti, astmi se pridaje osobito značenje. Uobičajeno poimanje astme je da je to kronična opstruktivna plućna bolest koju karakterizira hiperaktivitet bronhijalnog stabla na različite podražaje. Astma se može razviti u bilo kojoj uzrastnoj dobi. Smatra se da se u 25 % djece prvi simptomi razvijaju u prvoj godini života. Osnovni uzrok nastanka nije u potpunosti razjašnjen, a faktori rizika su genetska predispozicija, izloženost česticama i tvarima koje iritiraju dišne putove.
U podlozi je kronična upalna reakcija sluznice koja u fazama pogoršanja uzrokuje stezanje mišića malih dišnih putova i pojačano stvaranje sluzi, što dovodi do otežanog protoka zraka, te uzrokuje gušenje i druge simptome.
Astma je najčešća kronična bolest školske djece, uzrok najvećeg broja izostanaka iz škole, te je među najčešćim uzrocima hospitalizacije školske djece.
U većine djece astma je alergijska bolest pri čemu ulogu alergena imaju pelud, ekskreti grinja i žohara u kućnoj prašini, plijesni te prhut i dlake kućnih životinja. Ukoliko se poteškoće sa astmom vezuju za određena godišnja doba onda je vjerovatno riječ o alergijskoj astmi. Ako smetnje traju po cijelu godinu, moguće da je alergija na tvari čije pojavljivanje nije vezano za godišnje doba, kao što su to npr. kućna prašina, dlaka kućnih ljubimaca i njihova slina, izlučevine žohara te spore raznih gljivica.
Mnoga astmatična djeca zbog pretjerano zaštitnički raspoloženih roditelja neopravdano su isključena iz tjelesnog vježbanja i sporta.
Evo o čemu treba voditi računa prilikom ulključivanja malog astmatičara u sportske aktivnosti:
U suradnji s liječnikom napravite plan za stavljanje astme vašeg djeteta pod kontrolu. Razgovarajte zajedno s doktorom i djetetom i pri tom mu objasnite zašto je važno da radi neke stvari iz plana i nastojte da se dijete pridržava plana.
Nakon što je ispunjen zahtjev iz stavke 1 konzultirajte se s djetetom i odaberite sport za koji vaše dijete ima najviše sklonosti; razgovarajte s trenerom. Vidite kakva su njegova iskustva sa sličnom djecom, i ima li ih uopće. Obratite pažnju na način na koji trener priča o problemu vašeg djeteta, pokazuje li interes za rad s takvim djetetom, a na kraju otvoreno pitajte može li se nositi s eventualnim problemom. Ukoliko utvrdite da trener ne pokazuje interes za problem vašeg djeteta onda bolje potražite drugi klub.
Ukoliko se treninzi odvijaju vani, upoznajte se s peludnim kalendarom tog područja.
Tijekom treninga dijete cijelo vrijeme treba imati inhalator za bronhodilataciju kod sebe.
Prije i tijekom aktivnosti neophodno je da sportaši sa astmom unose u organizam više tekućine od ostalih sportaša. Razlog je što pored povećane potrebe za tekućinom uslijed sportskih napora astmatičar vodom hidriraju sluznicu dišnih puteva i razrjeđuju nakupine sluzi.
Ukoliko tijekom treninga dijete osjeti simptome, treba prekinuti s vježbanjem, uzeti medikament koji je liječnik preporučio u takvim situacijama, sjesti i sačekati nekoliko minuta. Ako su simptomi prošli, postepeno se vratiti vježbanju.
Preporučeni sportovi: bicikliranje, pecanje, jedrenje, trčanje na kratke staze, golf, bejzbol, gimnastika. Kao okidači asmatičnog napada navode se nogomet, košarka, hokej, trčanje na duge staze.