U Službenom listu Europske unije jučer je objavljena Provedbena uredba Komisije (EU) od 21. rujna 2015. o upisu ličkog krumpira u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.
Time je Republika Hrvatska dobila, pored krčkog pršuta, ekstra djevičanskog maslinovog ulja Cres, neretvanske mandarine, ogulinskog kiselog zelja/ ogulinskog kiselog kupusa i baranjskog kulena još jednu oznaku čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom EU tržištu, piše na službenim stranicama Ministarstva poljoprivrede.
Proces zaštite naziva “lički krumpir” (ZOZP) započeo je u srpnju 2011. godine, kada je Udruga proizvođača ličkog krumpira podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla. Ministarstvo poljoprivrede je u studenom 2011. godine donijelo Rješenje o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla čime je naziv “lički krumpir” postao zaštićen u Republici Hrvatskoj.
U lipnju 2014. godine Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla “lički krumpir” na razini Europske unije. Nakon procedure na europskoj razini, objavom navedene Provedbene uredbe komisije, naziv se upisuje u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.
Zaštita ličkog krumpira temelji se na njegovoj kvaliteti koja proizlazi iz specifičnosti uzgojnog područja i na njegovom ugledu vezanom uz dugu tradiciju uzgoja.
Proizvodnja ličkog krumpira obuhvaća zemljopisno područje Like – kontinentalne regije u jugozapadnoj Hrvatskoj koja se nalazi u dvije administrativne regije; najvećim dijelom u Ličko-senjskoj županiji i manjim dijelom u Zadarskoj županiji.
Za proizvodnju ličkog krumpira koristi se sjemenski krumpir sorata Desire, Bintje ili Viktorija ili drugih sorata sličnih karakteristika čiji sadržaj suhe tvari iznosi minimalno 19%. Ima glatku do hrapavu ljusku, pokožica je žute do smeđe ili crvenkaste boje, a boja mesa gomolja je svijetlo bijele do žute boje. Veličina gomolja je minimalno 35 mm te je duguljasto ovalnog oblika. Okus ličkog krumpira je specifičan – brašnast je, odnosno prhak upravo radi većeg postotka suhe tvari, koji je zbog specifične klime područja Like još izraženiji te čini lički krumpir posebnijim u odnosu na krumpire proizvedene u drugim područjima. Povoljne prirodne uvjete za uzgoj ličkog krumpira iskoristili su stanovnici područja Like koji na tom području ima dugu tradiciju uzgoja, a postao je i glavna prehrambena namirnica koja je zamjenjivala kruh.